Analitičari ocjenjuju da je to realno očekivati, ali ukazuju i na to da će nagovještaj o tome da li je takav scenario ostvariv dati izbor dva čovjeka u Vladi ministra za evropske integracije i novog šefa diplomatije.
Zastupnik teze da je to moguće jeste Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike (CEP). On je za RTS ocijenio da bi Srbija, ukoliko primopredaja vlasti bude mirna i brza, do 2030. godine mogla da dostigne današnju poziciju Crne Gore u evropskim integracijama, koja je pred potpisivanjem pristupnog sporazuma sa EU.
– Srbija je trenutno u „drugoj ligi“ kandidata za članstvo, godinama stagnira i na nivou je Sjeverne Makedonije, nešto ispred Kosova i Bosne i Hercegovine. Zemlja koja nema funkcionalne institucije, gdje se ne poštuju zakoni, gdje jedan čovjek odlučuje o svemu, nije mogla biti članica. Danas je situacija nešto drugačija, šansa postoji – ocijenio je za RTS Majstorović.
On smatra da je ubrzanje ovog procesa moguće samo kroz fokus na ključne reforme, poput vladavine prava, slobode izražavanja i funkcionisanja demokratskih institucija.
„Jako je puno ohrabrujućih izjava“
Sličnog je stava i Branka Latinović, bivša ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama. Ona za „Blic“ kaže da teorijski postoji mogućnost i da je realno očekivati da do 2030. godine Srbija bude pred potpisivanjem pristupnog sporazuma sa EU, ali da li će se to desiti zavisi od mnogo nepoznanica.
– Jako je puno ohrabrujućih izjava koje dolaze od zvaničnika EU i daju povoda za takav zaključak. Neke od tih izjava su poput one koju je dala Marta Kos, da je pred Srbijom novi početak. Ona, naravno, nije mislila da se krene od početka sa pregovorima, već na novi zamah – kaže Latinović.
Pitanje napredovanja povezano je i sa usaglašavanjem sa spoljnom politikom EU, a najproblematičnija stavka bilo je uvođenje sankcija Rusiji. Zbog toga Srbija skoro pet godina nije otvorila nijedno poglavlje.
Evropska unija je 22. februara 2022. godine donijela odluku o paketu sankcija Rusiji zbog njene agresije na Ukrajinu. Od tog trenutka evropski zvaničnici počeli su eksplicitno da zahtijevaju od Srbije da uvede sankcije, upozoravajući da je potpuno usaglašavanje sa mjerama protiv Moskve postalo nezaobilazan i ključan uslov za bilo kakav dalji napredak Srbije ka članstvu u EU.
Oglušavanje o taj zahtjev jedan je od razloga zbog kojih Beograd već pet godina nije otvorio nijedan novi pregovarački klaster sa EU.
Pitanje statusa Kosova rješava se kroz dijalog Beograda i Prištine, pod pokroviteljstvom EU. Ti razgovori su u ćorsokaku još od 14. septembra 2023. godine, kada su se u Briselu posljednji put sastali nekadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i prištinski premijer Aljbin Kurti.
„Važno je ko će biti novi ministri za EU i spoljne poslove“
Latinović kaže i da povod za optimizam daju iskustvo i dinamika kojom Ukrajina i Moldavija napreduju ka EU, ali da put Srbije zavisi i od toga da li će evropske integracije biti prioritet nove vlade.
– Vidjećemo ko će biti novi ministar za EU i ministar spoljnih poslova. Profil tih ljudi daće nagovještaj da li možemo da idemo ka realizaciji tog plana. Za sada se čini da spoljna politika neće biti prioritet, što znači da ćemo izgubiti jednu godinu. Ali ni to ne znači ništa, možemo da otvorimo Klaster 3, a onda da slijedi otvaranje i drugih klastera. Puno će toga zavisiti i od kapaciteta tima za pregovore, i to u svim ministarstvima u Vladi – ukazuje Latinović.
Put Srbije u EU
Status kandidata od 2012. godine
Do sada su otvorena 22 od 35 poglavlja (odnosno dva klastera po novoj metodologiji), a privremeno su zatvorena dva
Sada se čeka na otvaranje Klastera 3, a vodeće institucije EU nedavno su istakle da su ostvareni uslovi za otvaranje ovog klastera
Brisel naglašava potrebu za reformama u oblasti vladavine prava, slobode medija, kao i usklađivanja spoljne politike Srbije sa EU, prije svega kada je riječ o sankcijama Rusiji, piše Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.