Da podsjetimo, u Srbiji porez na dobit je 15 odsto, a osnovna poreska stopa na dividendu iznosi takođe 15 odsto.
U Hrvatskoj porez na dobit iznosi 10 odsto ako su ostvareni prihodi manji od milion evra, a 18 odsto ako su prihodi veći. Osim toga na dohotke od kamata i dividendi za ostvarene prihode prilikom isplate automatski se odbija 12 odsto poreza.
Glavno opravdanje za trenutno nisku stopu poreza na dobit u Republici Srpskoj i neoporezovanu dividendu trenutno su navodi da bi povećanje usporilo postojeći ekonomski razvoj.
Stanić je komentarišući ove navode rekao da su prosječne stope poreza na dobit po pravilu iznad nivoa od 10% koji imamo u BiH i Republici Srpskoj, dodajući da su u okruženju stope veće, a u Evropi značajno veće.
– Taj segment sigurno ne može dovesti do smanjenja investicija, pogotovo u sektorima gdje se koristi situacija da se dio prikazane dobiti koristi za plaćanje radnika, za plaćanje dijela njihovih zarađenih plata – rekao je Stanić.
Prema njegovim riječima nije napravljena ozbiljna analiza i bilo dosta zakonskih rješenja, podsticaja za investicije u pojedinim djelatnostima, gdje je vršeno oslobađanje plaćanja i od tih 10% u slučaju ulaganja u novu industriju.
– Naravno privreda i realna situacija je takva da investitori često mogu da prikažu neke rekonstrukcije i popravke u postojećim postrojenjima kao novu investiciju. Teško je to računovodstveno i dokumentacijom propratiti. Zloupotrebljavaju se te zakonske odredbe, tako da je to dosta osjetljiv prostor i daje mogućnost da uvećavaju dobit uz sva oslobađanja – rekao je Stanić.
Prema njegovim riječima za smanjenje sive ekonomije kontrole su najbolje rješenje.
– Sindikati stalno govore da se spriječi plaćanje radnika na crno, svakako je veliki iznos, taj dio mora biti smanjen. Dosta je urađeno povećanjem neoporezivog dijela rada i povećanje cijene rada, smanjen je iznos izdvajanja dobiti za plaćanje radnika, ali i dalje treba praviti analize i u tom čistom porezu treba pojednostaviti i stvarati uslove da različitim zakonskim rješenjima između entiteta i unutar entiteta za oslobađanje investitora dijela poreza na dobit ako ulažu u nove investicije, što se zloupotrebljava. Tako da to treba spriječiti – kazao je Stanić.
Istakao je da privredna dinamika u drugim zemljama nije stradala, odnosno nije doživjela padove zbog poreza na dobit.
– Normalno, investitori treba da očekuju normalan profit, ali on se kreće u prosjeku oko 5%. Ne može se očekivati ono što naši investitori očekuju da za 3-4 godine naprave kompanije, korporacije koje će imati ogromni kapital. Kod nas je to problem, razmišljanja investitora da u kratkom vremenskom periodu zarade ogromne novce. Stabilna i normalna preduzeća grade svoj kapital, stvaraju posao stotinu godina, a ne za nekoliko godina – rekao je Stanić i dodao da zato postoji siva ekonomija i zloupotrebljavaju se popusti na uloženi novac, na investicije, pa se i onako nizak porez ne plaća u cjelini.
Naši investitori očekuju da za 3-4 godine naprave kompanije, korporacije koje će imati ogromni kapital, kaže Stanić
Situacija se stvarno mora mijenjati ako želimo da sačuvamo radnike, ako želimo da sačuvamo radna mjesta, smatra Stanković
Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske smatra da je upravo tako niska stopa poreza na dobit i oslobađanje dividende koja je potpuno neoporezovana prema mišljenju u Saveza sindikata jedan od osnovnih izvora sive ekonomije.
– Jednostavno imate poslovnu zajednicu koja se uglavnom bavi politikom gdje učestvuju u radu i zakonodavne i izvršne vlasti i oni ne žele jednostavno da mijenjaju određene zakonske propise. Moram reći pravdajući se i na neki način stanjem u u Federaciji BiH. Pošto je i tamo ista situacija, nije oporeziva dividenda. Ako mi izvršimo oporezivanje i povećavamo stopu poreza na dobit onda ćemo doći u situaciju da će naši poslodavci otići u Federaciju i nećemo imati poreze i ono sve što prati – rekao je Stanković.
Dodao je i da mnogi ekonomski analitičari rade za poslovnu zajednicu, prave naručene analize da jednostavno se želi prikazati da ukoliko se poveća opterećenje rada ili dobiti da će to smanjiti proizvodnu i privrednu aktivnost poslodavaca.
– Situacija se stvarno mora mijenjati ako želimo da sačuvamo radnike, ako želimo da sačuvamo radna mjesta, ako želimo da ti radnici ostaju ovdje na našim prostorima da ne odlaze u zemlje Zapadne Evrope za boljim uslovima rada i većim platama, ako želimo da više punimo budžet i socijalne fondove da bi od toga imali prava i borci i penzioneri i nezaposleni i druge ugrožene kategorije. Jednostavno stanje se mora mijenjati. Mi u Savezu sindikata RS pokrenuli smo i stalno iniciramo te brojne aktivnosti na uređenju ove oblasti – istakao je Stanković.
Dodao je da su imali brojne sastanke sa kontrolnim organima, te da su im rekli da su im vezane ruke jer jednostavno “ne može inspektor ništa da uradi iako zna da taj poslodavac realno može da isplati veću platu”, jer ako je on uplatio na primjer 900 KM i obračunao poreze i doprinose nema nikakvu povredu zakonskog propisa.
– Situacija je u praksi značajno drugačija. Veliki problem predstavlja i nedostatak kolektivnih ugovora gdje bi onda sindikat i poslodavci dogovarali te iznose plate pa se ne bi moglo desiti da u jednom preduzeću budu tako niske plate da se one kreću baš u tom rasponu od 900 do 1.050 KM. Morale bi se značajno povećavati i na taj način bi i bile veće plate, punili bi se i socijalni fondovi i budžet. S druge strane za poslodavce koji zakonito i savjesno posluju na taj način bi se spriječila nelojalna konkurencija – rekao je on.
Pojasnio je da su zabilježene nerealne situacije, kao što je primjer da radnik iz pekare sa platom od 1.300 maraka prelazi uz drugu pekaru na platu od 1.000 KM.
– A zašto je to tako? Zato što uz 1.000 dobije još 500 KM u koverti i faktički dobije više nego kod poslodavca koji isplaćuje 1.300 KM i na to obračunava pune poreze i doprinose.
Profesor ekonomije Mladen Ivanić smatra da nije problem što je porez na dobiti nizak, nego što su doprinosi na plate previsoki.
– To se koncepcijski mora pokušati mijenjati, pogotovo u zemlji koja nema dovoljan razvoj tržišta – rekao je on i dodao da je suština smanjenje stopa na poreze i doprinose na neto plate.
Na pitanje da li nam je potrebna poreska reforma Ivanić je odgovorio da uvijek ima elemenata za poresku reformu, jer je to isključivo mehanizam koji treba pomoći razvoju privrede.
– Ali koncept onih koji rade reformu mora biti šta im je cilj. Ako im je cilj podsticanje ekonomske aktivnosti, onda se porezi moraju smanjivati. Prvobitna cijena za to moraju biti u kratkom roku manji prihodi što znači i manji rashodi u budžetu. Ko to politički ne može izdržati, bolje da ne ulazi u reformu, jer samo će napraviti rast poreza, a onda će onemogućiti privrednu aktivnosti – kazao je Ivanić.
Prema njegovim riječima nema neke velike filozofije.
– Svima je poznato, ako želite podstaći ekonomsku aktivnost, smanjite poreze. A ako želite da kupite političku podršku, povećavate poreze, dobijete možda privremenu podršku, ali onda uništavate ekonomsku bazu i za koju godinu nećete imati čime plaćati davanje iz budžeta – rekao je Ivanić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu