Kvalitet rada na ovom fakultetu, u kombinaciji sa sve većom potražnjom za kadrovima koje školuje, doveli su do toga da ove studente mnoge kompanije žele u svojim redovima i prije nego što su završili studije. Zato većina počinje da na neki način sarađuje sa preduzećima već nakon treće, pa i druge godine studija.
Neke kompanije ove studente stipendiraju i tako ih bezecuju za rad nakon diplomiranja, dok im druge nude mogućnost da još u toku studija rade za njih tri-četiri sata dnevno, te tako imaju i plaćenu praksu, a kasnije i ostanu da rade.
Imamo mnogo takvih slučajeva, odnosno slobodno možemo reći da svi studenti viših godina imaju obezbijeđeno zaposlenje nakon diplomiranja. Svakako je za to zaslužan visok kvalitet nastave koju imamo i mislim da smo tu među najboljima u okviru Univerziteta. Sa druge strane, i tržište rada je zapravo poguralo naš fakultet da bude tu gdje jeste i da studenti budu najtraženiji. Naši studenti su jako potrebni, jer je sektor informacionih tehnologija jedan od najbrže rastućih sektora u svijetu – kaže predsjednik Saveza studenata ovog fakulteta Milorad Kecman.
On ističe da najviše mogućnosti imaju oni koji studiraju računarstvo, ali i studenti ostalih smijerova bez problema nalaze posao prije nego što diplomiraju. A to nije ni mali broj ljudi. Godišnje ovaj fakultet završi oko 50 studenata, a očekuje se da će to narednih godina biti i oko 60 njih.
– Ta saradnja je na visokom nivou i mislim da nijedan drugi fakultet ne može da se pohvali tim. Do toga se došlo zahvaljujući i potrebama poslodavaca, ali i zbog toga što su oni vrlo zadovoljni inženjerima koji dolaze odavde i koje zapošljavaju. Oni pokazuju znanje i dobre rezultate u praksi. Kompanije tako imaju svoj interes da dođu na fakultet, ponude stipendije i sve ostale mogućnosti za studente i tako ih vezuju za sebe. Isto tako, i mi smo u razgovoru sa kompanijama ti koji iniciramo neke stvari. Mogu reći da smo jako otvoren fakultet, gledamo da gajimo tu saradnju sa kompanijama i našim i iz okruženja, te imamo različite vrste saradnje sa mnogima od njih. I to je sigurno bitno i utiče na ovu situaciju koju imamo sada – kaže dekan Elektrotehničkog fakulteta Branko Blanuša, podsjećajući da je ovo fakultet sa dugogodišnjom tradicijom.
Godinama njeguju različite vrste saradnje sa privredom kroz projekte, organizacije aktivnosti, radionica i slično.
– U kontinuitetu imamo kompanije koje kod nas imaju određene radionice, prezentacije, predavanja o stručnim temama koje su od interesa za studente, kao što je pravljenje android aplikacija, ali i o takozvanim soft vještinama – objašnjava Blanuša.
Pored prakse koju neki studenti imaju u sklopu rada za kompanije, svi moraju da prođu i obaveznu praksu koju od njih zahtijeva fakultet.
– U sklopu naših nastavnih planova i programa, studenti na četvrtoj godini svih studijskih programa imaju obaveznu praksu i to je ozbiljna stručna praksa u trajanju od 150 sati, koju provode u kompanijama. U sklopu te prakse, oni u kompanijama imaju mentora, nekoga od iskusnih inženjera ko ih vodi kroz tu praksu, te dobijaju konkretan projektni zadatak i obično timski rade na realizaciji tog zadatka. Kada završe praksu, praktično imaju neki konkretan rezultat koji su ostvarili i to im se boduje sa šest ECTS bodova i vrijednuje kao jedan polože ispit u toku studija. To je, takođe, vrlo značajno – ističe dekan.
I banke nude praksu
Saradnja sa preduzećima razvija se sve više i na banjalučkom Ekonomskom fakultetu. Pojedine banke su tako već počele da povlače studente ovog fakulteta na plaćenu praksu na po šest mjeseci.
– Mnogi studenti su nakon toga ostali da rade na po godinu dana, možda oko 70 odsto njih, sa mogućnošću da ostanu trajno da rade. I sama preduzeća se već javljaju našem fakultetu da bi željeli da sarađuju i da nude praksu – kaže predsjednik Saveza studenata ovog fakulteta Nemanja Babić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu