Biznis

POSLJEDICE ZABRANE UVOZA SVINJETINE Firme iz Srbije ugovorile proizvodnju u Srpskoj

Od zabrane uvoza svinjskog mesa i suhomesnatih proizvoda iz Srbije prošlo je 4 mjeseca, a na rafama u trgovinama Republike Srpske prevladavaju domaći i hrvatski proizvodi.

POSLJEDICE ZABRANE UVOZA SVINJETINE Firme iz Srbije ugovorile proizvodnju u Srpskoj
FOTO: SHUTTERSTOCK

Tako su potrošači u Republici Srpskoj, koji mahom tradicionalno kupuju meso iz Srbije, prvenstveno kobasice, slaninu… postali kupci domaćih proizvoda i „pogurali“ proizvodnju mesne industrije Republike Srpske.

Podsjećamo da je Bosna i Hercegovina polovinom avgusta zabranila uvoz svinjskog mesa i prerađevina od mesa iz Srbije zbog afričke svinjske kuge, koja se pojavila u ovoj državi sa kojom Republika Srpska ima specijalne i paralelne veze.

Naši potrošači zabranu uvoza doživljavaju emotivno i to je normalno zbog navika koje su stekli. Međutim, moraju da budu svjesni da je ta zabrana isključivo iz zdravstvenih razloga. Osim toga, pojedini trgovci, zastupnici proizvoda iz Srbije, konstantno vrše pritisak da se ova mjera ukine. Odmah da upozorim da se to ne smije raditi, postoje procedure i one se moraju poštovati – poručuje Nemanja Vasić, potrpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

Vasić, koji je i sam vlasnik Mesne industrije „Trivas“ Prnjavor, kaže za Srpskainfo da proizvođači iz Srbije očekuju da će zabrana biti na snazi i više od godinu dana.

Svjesni da gube tržište Republike Srpske, ali i Zapadne Hercegovine, pojedini proizvođači mesa iz Srbije su već ugovorili saradnju s našim proizvođačima. Tako je, kako kaže Vasić, poznata i popularna Mesna industrija „Neoplanta“ iz Novog Sada dogovorila sa MI „Tulumović“ iz Laktaša proizvodnju suhomesnatih proizvoda po recepturi „Neoplante“.

– Za nekoliko dana ovi proizvodi biće na našem tržištu. I to je dobro za našu proizvodnju koja će da raste, a dobro je i za proizvođača iz Srbije koji će ostati na ovom tržištu – objašnjava Vasić.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Nemanja Vasić

Takođe, Mesna industrija „Gombit“ iz Zemuna ugovorila je saradnju s firmom „Trivas“ u Prnjavoru i ti proizvodi se već mogu kupiti u trgovinama Republike Srpske.

– Jedino u „Zlatiborcu“ pokušavaju da nekim političkima vezama vrše pritisak na vlast u Sarajevu kako bi promijenili pravila. Mi možemo nekoga voljeti ne znam koliko, ali u ovom slučaju je u pitanju zaštita zdravlja životinja, ali i domaće privrede – tvrdi Vasić.

Navodi da je na našem tržištu od hrvatskih proizvoda od svinjskog mesa značajnije prisutan „PIK“.

– Međutim, naglašavam da se i ta proizvodnja radi u njihovoj fabrici u Laktašima „DIM – DIM“, koja se tu nalazi već deset godina – ističe potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

Dodaje da je na našem tržištu svoje prisustvo jedino povećao „Gavrilović“ iz Hrvatske, koji je bio prisutan i ranije.

– Bilo bi pametnije da su kompanije iz Srbije iskoristile specijalne veze s nama tako da su otvorili svoje fabrike ovdje, a ne samo da nam izvoze proizvode i kupe profit. Evo, Slovenija je otvorila “Argetu” u Sarajevu, “Perutnina” je u Srpcu i Brezi, hrvatske kompanije otvorile su desetine firmi u BiH, a Srbija nijednu prehrambenu industriju nije otvorila u Srpskoj. Specijalne i paralelne veze nisu samo kultura i sport, mora se i privreda uvezivati – poručuje Vasić.

On naglašava da je sada šansa da se domaća proizvodnja malo podigne i da se kupcima pokaže da imamo ravnopravne proizvode sa uvoznim brendovima.

Pročitajte još

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, za Srpskainfo ističe da su domaći proizvođači povećali proizvodnju u posljednjih nekoliko mjeseci, te da je cijena mesa blago povećana.

– Mi najviše osjetimo kroz izvoz svinjskog mesa u Makedoniju, koja je takođe zabranila uvoz iz Srbije. Oni sada svinjetinu uvoze iz Republike Srpske – navodi Maljčić.

On kaže da je cijena kilograma žive vage svinjskog mesa u RS oko 3 konvertibilne marke.

– Naš problem je i dalje što na našem tržištu ima dosta mesa iz Evropske unije, koje je jeftinije zbog mahinacija, ali je i lošijeg kvaliteta. A naši klaoničari i dalje mahom uvoze meso, jer moraju ispoštovati godišnje ugovore – dodaje Maljčić.

Bosna i Hercegovina je, osim iz Srbije, zbog afričke svinjske kuge zabranila uvoz svinja, svinjskog mesa i prerađevina iz Mađarske, Estonije, Letonije, Litvanije, Moldavije, Rumunije, Bugarske, Slovačke, regije Luksemburg u Belgiji, te iz 4 poljske regije.

Virus opasan za ekonomije

Virus afričke svinjske kuge u Evropi se pojavio prvi put 2007. godine sa Bliskog istoka. Nije opasna po zdravlja ljude, njen značaj je više ekonomske prirode.

Profesor Miroslav Valčić, šef katedre za zarazne bolesti životinja i bolesti pčela na Fakultetu veterinarske medicine, za Tanjug je rekao da je u Evropi ovaj virus uvijek prelazio iz regiona u region, države u državu – putem prerađevina, dakle mesa, i kao primjer navodi radnike iz Ukrajine koji su radili u Mađarskoj i ponijeli domaće kobasice.

On objašnjava da se radi o virusu jako otpornom u spoljašnjoj sredini, koji preko godinu dana preživi u nekoj prerađevini ili smrznutom mesu.

– Sada Rumunija ima najviše, preko hiljadu žarišta, a Bugarska je imala puno žarišta, na desetine. Za tu bolest nema vakcine i nema lijeka – kaže Valčić i dodaje da se samo Malta oslobodila virusa tako što je eutanazirala sve svinje.

Arička kuga svinja nije opasna za ljude, ali spada u jaku ekonomsku bolest kod životinja. Zbog ekonomskih šteta vrlo je bitno da se preduzmu sve mjere za sprečavanje i nastanak ove bolesti. Mjere se svode na higijenu, što manje kontakata među životinjama i ljudi s drugih farmi, a mora se voditi i borba protiv divljih glodara.