U ovom preduzeću kažu da je nekada i do 80 odsto vode upumpane u sistem oticalo u zemlju prije nego što dođe do slavina i tako se trajno gubilo.
U složenom sistemu vodosnabdjevanja sa više pumpi, kakav je trebinjski, veoma je važno smanjene gubitaka na mreži, jer to ujedno umanjuje i potrošnju električne energije. Sa manjim gubicima vode i pumpe manje rade, a samo u prošloj godini troškovi za struju u trebinjskom “Vodovodu” smanjeni su za 83 hiljade KM. Ono što je za potrošače značajno, cijevi koje drže vodu znatno utiču i na trajanje isporuke vode u slučaju kvara na sistemu – navodi direktor “Vodovoda” Spasoje Radović.
Trebinjski sistem vodosnabdjevanja je složen, pošto ima više zona, rezervoara i prepumpavanja.
Radović objašnjava da svaki od rezervoara može izdržati sa rezervama vode, u slučaju pucanja cijevi, proporcionalno tome koliki su gubici u dijelu mreže koju snabdjeva.
– Zbog toga smo aktivno radili na smanjivanju gubitaka, da bi kapaciteti rezerovara mogli što duže da izdrže i snabdjevaju potrošače dok se kvar ne otkloni. Prošlog ljeta, kada smo imali havariju transportnog cjevovoda, potrošači u niskoj zoni, koji se snabdjevaju sa rezerovara Krš nisu imali prekid u vodosnabdjevanju cijelog dana, dok su potrošači u visokoj zoni, gdje su i dalje nešto veći gubici, vodu imali svega tri do četiri sata nakon pucanja cijevi – ističe on.
Radović dodaje da se dugo godina ništa nije ulagalo niti radilo na smanjenju gubitaka vode. Nakon što su uvedene nove tehnologije, gubici su znatno manji.
– Ranije je dnevno pumpanje u sistem bilo oko 25 hiljada kubika, a sada je smanjeno na od 12 do 14 hiljada kubnih metara. Voda koja se u poroznim dijelovima sistema godinama ili decenijama gubila nikad nije izbijala na površinu, pa to nije jednostavno ni otkriti. Uspjeli smo da razvijemo SCADA sistem za praćenje svih protoka u mreži i nivoa vode u svim rezervoarima. Imamo pregled stanja u svakom dijelu sistema na osnovu kojeg možemo da zaključimo gdje su problemi i kako kvalitetnije da upravljamo sistemom. Do sada je sistem upravljao nama, a sada mi sistemom. Ako isporučujemo 50 litara vode u sekundi, a potrošnja je 80 litara, to pokazuje da imamo kvar u toj zoni – navodi on.
Radović dodaje da su opremu za otkrivanje kvara kupili prije dvije godine, a prošle godine pronašli su oko 200 kvarova i detektovali lokacije gdje se voda gubi.
Angažman radnika na saniranju poroznih dijelova sistema samo je dio redovnih terenskih intervencja, uz one hitne na otklanjaju kvarova kojih je prošle godine bilo oko tri hiljade i 700.
U trebinjskom „Vodovodu“ kažu da je u ovoj godini planirana sanacija između tri i četiri kilometra starih cjevovoda.
Treća faza sanacije
U program obnove i dogradnje sistema vodosnabdjevanja koji se finansira iz kreditnog aranžmana Vlade RS i uz učešće lokalnih zajednica, Trebinje se uključilo prije deceniju.
U junu je završena treća faza projekta, izgradnja sistema vodosnabdjevanja lijevom obalom Trebišnjice.
U „Vodovodu“ kažu da Trebinjci piju ispravnu vodu, a da se jedini problem javlja kada poslije ljeta počnu kiše i dolazi do blagog zamućenja izvorišta Oko.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu