Podatak koji je, u moru nekih drugih, prvenstveno političkih vijesti, prošao totalno nezapaženo, iako je trebalo da eksplodira poput bombe!
Dobro je poznato da se već više od dvije decenije suočavamo sa negativnim prirodnim priraštajem, ali da je za 24 časa u Srpskoj na svijet došlo tek 9 novih stanovnika, treba da zabrine cijelo društvo.
Dan ranije, svoje roditelje je obradovalo 13 mališana – 3 djevojčice i 10 dječaka…
U demografskom pogledu, malo, da manje ne može biti, s obzirom na činjenicu da nam je negativni prirodni priraštaj već dugo najveća rak-rana. Ova rana mogla bi još više da zaboli, ako postane praksa da na dnevnom nivou imamo jednocifrenu brojku novorođenih…
Pitanje je, naime, kakva nas demografska katastrofa tek u budućnosti čeka, s obzirom na to da smo unazad nešto više od dvije decenije, na razlici broja umrlih i rođenih, izgubili preko 100.000 ljudi?! Dakle, od 2002, kad smo ušli u depopulaciju, pa do danas, negativni prirodni priraštaj koštao nas je grada veličine Bijeljine?!
“Izuzetno sam se obradovao”
Nekad pred lanjske izbore, jedan dan je osvanuo sa 35 rođenih, kada se oglasio i predsjednik Srpske Milorad Dodik, poručivši da ga je ova vijest izuzetno obradovala.
Danas – muk! Niko da se, bar onako reda radi, javno zabrine i zapita šta se to dešava sa natalitetom. Problem migracija je posebna priča, jer nam ljudi sve masovnije odlaze da je, naprosto, teško upratiti koliko ih na godišnjem nivou pobjegne iz Srpske.
Predsjednik je bebam poželio i da im Srpska bude “najbolje mjesto za život na svijetu”.
Samo da napomenemo, riječ je o mjestu iz kojeg je za samo deceniju, bar po računici demografa, pobjeglo najmanje 100.000 njenih građana.
Natalitet je, očigledno, samo deklerativno naše nacionalno pitanje broj 1, što potvrđuje činjenica da kod nas, od političkih trvenja, sve i kad se ona tiču interesa samo pojedinaca ili određene grupe ljudi, do izražaja ne može da dođe ništa drugo. Čak ni činjenica da godišnje na oko 15.000 sahrana, imamo skoro upola manje slavlja povodom dolaska na svijet onih koji su, u svakoj normalnoj državi, dočekivani i tretirani kao najsvjetlija budućnost tamošnjih društava.
Bježe glavom bez obzira
Nažalost, među novorođenim u bijelom svijetu, ima i “naših” beba, čiji su roditelji pobjegli odavde, da bi porodice zasnovali što dalje od problema koji pritiskaju Srpsku.
Demografi zube istupiše da nam pomenuti demografski problemi već dolaze na naplatu, a da će, ako se država ne ostavi ćorava posla i ozbiljno ne posveti demografskom opstanku Srpske, situacija u ovom pogledu biti sve gora.
Objašnjavaju da su, kad je riječ o lošem natalitetu, bitne dvije mjere koje bi, dugoročno, mogle da dovedu do poboljšanja trenutne situacije.
– To su siguran i dobro plaćen posao za majke, te veća dostupnost i, po mogućnosti, besplatni vrtići. Kad kažemo dobar posao, misli se na posao koji nije na određeno i da žena ne zarađuje minimalac – naglašava za Srpskainfo profesor demografije Stevo Pašalić.
Demografi upozoravaju i na to da je vlast Srpske propustila da uradi ključnu stvar, a to je donošenje demografske strategije, iz koje bi se razvijala populaciona politika, odnosno odgovarajući akcioni planovi.
– Ovaj ključni zadatak naša vlast ignoriše godinama unazad. Partije, naime, gledaju samo dvije godine unaprijed. Primjera radi, ako sad uložite 10 milijardi KM u rehabilitaciju rađanja, efekti na tržištu rada doći će tek za dvije decenije. Naša vlast nema vremena da se tim bave. Takođe, ne vide da ćemo potpuno demografski nestati – upozorio je ranije za Srpskainfo demograf Aleksandar Čavić.
Dnevo 40 sahrana
Ilustracije radi, lani je u Srpskoj dnevno, u prosjeku rađano dvadeset troje djece, a umiralo je 39 ljudi…
Za samo jednu deceniju broj upisanih prvačića u Srpskoj je pao za preko 1.500, dok su osnovne škole u ovom periodu osiromašile za više od 13.000 đaka?! Za samo 10 godina, u srednje škole upisano je čak 50.000 djece manje… U ovom periodu, amfitetari su u Srpskoj opustjeli za oko 20.000 studenata…
A kakva je situacija sa radnom snagom, potvrđuje podatak da smo krajem prošle godine imali omjer penzionera i zaposlenih 1:1,17?! Da bude jasnije, omjer ove dvije kategorije potreban za ekonomsku održivost trebalo bi da bude 1:3!
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu