Iz Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske su naveli da će Sveta arhijerejska liturgija u Sabornoj crkvi Svete Trojice biti služena sutra u devet časova.
Posljednja patrijaršijska liturgija u Sabornoj crkvi Svete Trojice služena je prije 90 godina za vrijeme patrijarha Varnave, podsjećaju iz Eparhije.
Organizatori ovog događaja su Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska i grad Mostar.
Starješina Saborne crkve u Mostaru Duško Kojić pozvao je vjernike Mostara i Hercegovine dočekaju patrijarha večeras u 19 časova ispred Sabornog hrama.
Kojić je ranije rekao da je dolazak Njegove svetosti u Mostar od velikog značaja za pravoslavne u dolini Neretve i izrazio nadu da će ta posjeta biti prekretnica za završetak obnove Saborne crkve.
On je naveo da će patrijarha Porfirije na Aerodromu Mostar danas u 12 časova dočekati Njegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-herecgovački i primorski Dimitrije i gradonačelnik Mostara Mario Kordić.
– Nakon toga patrijarh dolazi u manastir Žitomislić u 13.00 časova i pozivaju se vjernici da dođu i dočekaju patrijarha, zatim ide u Prebilovce. Patrijarh u Mostar dolazi u 16.30 gdje će u Vladičanskom dvoru posjetiti izložbu povodom 150 godina od osveštanja Saborne crkve, zatim će obići Stari grad i zadržati se kratko, te imati prijem u Gradskoj vijećnici u 18.00 časova – naveo je Kojić.
On je rekao da će sutra u 12 časova u hotelu “Mepas” biti organizovan i donatorski ručak za obnovu Saborne crkve zajedno sa Gradom Mostarom, te da očekuje veliki odziv.
– Pozvani su visoki zvaničnici iz Republike Srpske, Federacije BiH, regiona, načelnici i gradonačelnici svih gradova u BiH i brojni gosti – istakao je Kojić, dodajući da su prisustvo potvrdili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.
Saborna crkva Svete Trojice otkako je izgrađena 1873. godine bila je ukras i jedan od simbola Mostara.
Saborna crkva svete Trojice zapaljena je 15. juna 1992, a nakon toga je mjesec dana minirana i rušena, dok nije pao i posljednji kamen.
Obnova crkve počela je 2010. godine i ona se opet gordo izdigla nad Mostarom, ali za kompletnu obnovu potrebno je još mnogo sredstava jer nisu urađeni enterijer i parter.
Najviše za obnovu Hrama izdvojile su Republike Srpska i Srbija, a priloge je dalo i više od hiljadu pojedinačnih priložnika, među kojima i mostarski Bošnjaci i Hrvati.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu