Istraživači iz Oksford Population Health koristili su podatke od skoro pola miliona učesnika UK Biobank kako bi procijenili uticaj 164 faktora okoline i genetskog rizika za 22 glavne bolesti povezane sa starenjem i preranom smrt.
Koristili su jedinstvenu mjeru starenja da prate koliko brzo ljudi stare koristeći nivoe proteina u krvi. To im je omogućilo da povežu faktore okoline ili izloženost koji predviđaju ranu smrtnost s biološkim starenjem.
Ranije se pokazalo da ova mjera otkriva promjene vezane za starost, ne samo u UK Biobanku, već u dvije druge velike kohortne studije iz Kine i Finske.
Identifikovali su 25 faktora koji utiču na sat starenja, uključujući učestalost jedenja sira, koliko često se osoba osjeća “sitima” i koliko lako nečija koža pocrni.
Od ovih 25, identifikovali su četiri koja su imala najveći uticati na smrtnost i biološko starenje, više od gena:
Pušenje – pušenje je glavni uzrok smrti i povećava rizik od mnogih ozbiljnih bolesti.
Socioekonomski status – ljudi s nižim prihodima i nivoom obrazovanja obično imaju kraći životni vijek zbog faktora kao što su ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti i lošije zdravstveno ponašanje.
Nedostatak fizičke aktivnosti – ovo je povezano s povećanom smrtnošću jer je značajno povećao rizik od razvoja hroničnih bolesti poput bolesti srca, moždanog udara, dijabetesa tipa 2, određenih karcinoma i demencije.
Životni uslovi – koji značajno utiču na stopu smrtnosti utičući na pristup zdravstvenoj zaštiti, izloženost opasnostima iz životne sredine, izbor načina života i sveukupni nivo stresa.
Otkrili su da su faktori životne sredine skoro 10 puta važniji od genetskih faktora. Faktori okoline objašnjavaju 17 odsto varijacija u riziku od smrti, u poređenju s manje od dva odsto objašnjenih genetskom predispozicijom.
Takođe su otkrili da izlaganje u ranom životu, uključujući tjelesnu težinu u dobi od 10 godina, utiče na starenje i rizik od prerane smrti 30 do 80 godina kasnije.
Da li je nečija majka pušila u vrijeme rođenja takođe je bio rizik od ranog izlaganja.
– Izloženost u ranom životu posebno je važna jer pokazuju da faktori okoline ubrzavaju starenje u ranom životu, ali ostavljaju dovoljno mogućnosti za prevenciju dugotrajnih bolesti i rane smrti – kaže profesorka Cornelia van Duijn, St Cross profesorka epidemiologije na Oksford Population Heath i viši autor studije.
Izloženost okolini imala je veći učinak na bolesti pluća, srca i jetre, dok je genetski rizik dominirao za demenciju i rak dojke.
Profesor Kornelija je rekla: “Naše istraživanje pokazuje dubok uticaj izloženosti na zdravlje koji mogu da promjene ili pojedinci ili kroz politike za poboljšanje socioekonomskih uslova, smanjenje pušenja ili promociju fizičke aktivnosti.
– Dok geni igraju ključnu ulogu u bolestima mozga i nekim vrstama raka, naša otkrića ističu mogućnosti za ublažavanje rizika od hroničnih bolesti pluća, srca i jetre koje su vodeći uzroci invaliditeta i smrti u svijetu – navodi, prenosi Klix.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu