Federalni zavod za penziono i invalidsko osiguranje u svojim evidencijama trenutno ima 33 korisnika penzije starija od 100 godina, dok najstariji korisnik penzije ima 103 godine života.
Neke od najefikasnijih mjera za usporavanje ili ublažavanje gubitka snage i samostalnosti organizma u starosti ujedno su i najjednostavnije: redovno kretanje, pravilna ishrana i kvalitetni društveni odnosi.
Ulaskom u pedesete godine tijelo počinje da se mijenja više nego što mnogi mnogu da pretpostave. Metabolizam se usporava, organizam drugačije reaguje na određene sastojke, a ishrana postaje jedan od ključnih faktora za očuvanje energije, vitalnosti i dobrog zdravlja. Ono što se svakodnevno nalazi na tanjiru može da napravi veliku razliku.
Ishrana koju usvajamo u ranoj životnoj dobi, ali i tokom kasnijih godina, ima dalekosežne posljedice po zdravlje.
Da li je uopšte potrebno bilo kome skretati pažnju na to da je lijepo pozvati starije roditelje, pitati kako su, kakvo im je zdravlje ili da li im nešto treba?
Proces starenja se razlikuje od osobe do osobe. Neki ranije uoče znakove starenja, uključujući sijedu kosu i bore, dok drugi izgledaju mladoliko i u poznim godinama.
Marija da Konseisao iz Sao Braš de Alportela ovog ponedeljka proslavila je svoj 113. rođendan, nakon čega je dobila status najstarije žene u Portugalu.
Čovječanstvo ulazi u fazu u kojoj je realno očekivati novi veliki skok u dužini života - sve do 120 godina, smatra akademik Ruske akademije nauka Aleksandar Sergejev.
U trci za poslom, rokovima i svakodnevnim obavezama često zaboravimo na ono što zapravo određuje kvalitet našeg života. Dan prolazi za danom, a da ni ne primijetimo kako neke odluke, navike ili propusti postaju dio naše rutine.
Tradicionalna starosna granica za penziju u budućnosti će skoro izgubiti značaj, jer će ljudi iz različitih razloga raditi duže nego ranije.
Više od 2.000 Italijana navršilo 100 godina u 2025., a Lucia Laura Sangenito postaje najstarija žena u Italiji sa 115 godina.
Naše tijelo se mijenja sa godinama, a samim tim i potrebe za hranljivim materijama. Ono što nam prija u dvadesetim, možda neće biti dovoljno u četrdesetim ili pedesetim.
Kako starimo, tijelo prolazi kroz niz suptilnih, ali značajnih promjena: gubi se mišićna masa, usporavaju nervni signali, a čula kao što su vid, dodir i ravnoteža slabe.
Očekivani globalni životni vijek vratio se 2023. godine na nivo iz perioda prije pandemije virusa korona, pokazuje nova analiza.
Naučnici vjeruju da su otkrili maksimalnu granicu ljudskog životnog vijeka.
Iz Vlade Japana juče su saopštili da je broj stanovnika ove države koji imaju 100 ili više godina povećan na rekordnih 100 hiljada.
Da li starost dolazi ranije nego što mislimo – ili je danas dalje nego ikada? Za jedne je to samo broj u ličnoj karti, za druge trenutak kada tijelo i um počinju da usporavaju.
Ono što je prije samo nekoliko godina djelovalo kao naučna fantastika, danas je postalo dio naše svakodnevice.
Hipohondrima se najčešće govori da će ih njihova bespotrebna briga o zdravlju “otjerati u grob”. Ali, nova studija pokazuje sasvim drugačiji ishod – hipohondri žive duže.
Mnogi ljudi se suočavaju s teškom dilemom kada njihovi najbliži ostare ili se razbole i postanu zavisni od tuđe pomoći – da li je ispravno pružiti im najbolju njegu slanjem u dom za stare ili se držati domaće brige, uprkos iscrpljenosti i ograničenim mogućnostima.
