Ponekad sitnice razotkriju više nego velike riječi. Jedna od tih sitnica je - posuda s vodom. Plastična, metalna, često improvizovana. Neprimjetna većini, ali presudna onima koji ne mogu tražiti čašu vode kad žeđ postane nepodnošljiva.
Glumac Slaven Došlo slovi za jednog od najzgodnijih na našoj javnoj sceni, a kada objavi slike bez majice, ženama padaju vilice!
Čemu služi komunalna policija? Da li su vlasnici crnih limuzina sebi prigrabili pravo da parkiraju gdje im je ćeif, pa i nasred trotoara? i može li grad funkcionisati bez "pauka"?
Naći slobodno parking mjesto u centru Banjaluke prava je vještina, pogotovo u kišne dane. Čak i kad je vrijeme vedro i sunčno, zbog viška automobila i manjka parkinga nesavjesni vozači ostalvjaju automobile čak i - nasred trotoara.
Kombinacija jake kiše, vjetra i zuba vremena ostavila je trag na prepoznatljivom drvoredu. Ovo je Aleja Jovana Dučića, jedna od najljepših i najzelenijih ulica u gradu.
Banjaluka dobija novi simbol, glasi najava. Riječ je o skoro 6 kilometara dugoj rivi sa tartan stazama, teretanama i amfiteatrima.
Nakon što je u ulici Milana Radmana u banjalučkom naselju Nova Varoš uklonjen čitav drvored, javnost s pravom traži odgovore, dok u Gradskoj upravi daju neuvjerljiva obrazloženja.
Ulica Milana Radmana koja predstavlja granicu između banjalučkih naselja Rosulje i Nova Varoš decenijama je bila prepoznatljiva po svom „zelenom tunelu“.
Povodom sječe vrba na obalama Vrbasa ali i uklanjanja drvoreda u naselju Nova Varoš, Saša Gligorić, odbornik u Skupštini grada Banjaluka i predsjednik Gradskog odbora SPS, zatražio je od nadležnih gradskih službi hitno pojašnjenje razloga za ove poteze, te sankcionisanje odgovornih.
U vrijeme kada svjedočimo sječi stabala, koja mnogima izgleda bez reda i smisla, vrijedi pogledati kako to rade oni koji zelenilo ne tretiraju kao ukras ili smetnju, već kao ključan dio infrastrukture.
Drvored u Ulici Milana Radmana u Banjaluci pamte mnoge generacije. Hlad koji je ljeti značio predah i prizor koji je davao dušu naselju. Danas? Fali desetak stabala. Na njih podsjeća tek zemlja u kojoj su bili.
Stanari Kozarske ulice i brojni sugrađani upozoravaju na ubrzano nestajanje jednog od najstarijih i najprepoznatljivijih drvoreda u gradu.
Banjalučke ulice, nekad poznate po zelenim alejama, danas bi se mogle zvati "ulica suvih stabala" ili "ulica strave i suvih brijestova", rekao je ovo Dragan Lukač, šef kluba odbornika SNSD u Skupštini grada Banjaluka, komentarišući stanje u gradskim drvoredima.
Šesta sjednica Skupština Grada Banjaluka, koja je počela prije 12 dana i dva puta je prekidana, danas je nastavljena, a pred odbornicima je ravno 50 tačaka dnevnog reda, od kojih se čak 15 odnosi na izmjenu regulacionih planova.
Tamara V. (21) poginula je u ponedeljak, 15. decembra, oko 13 časova u Brusu kada je kolima sletjela sa litice visoke 30 metara. Od zadobijenih povreda djevojka koja je imala probnu vozačku dozvolu je preminula na licu mjesta. Istraga povodom udesa je i dalje u toku.
Prošle godine najavljivane su bitne promjene zbog zagađenosti vazduha. I tad se govorilo o električnom javnom prevozu, sadnji velikog broja stabala, strogoj kontroli filtera na dimnjacima. Ove godine insistiranje na filterima, a novost je zabrana vatrometa u Banjaluci.
Novogodišnjeg vatrometa na Trgu Krajine u Banjaluci neće biti, jer pirotehnika dodatno narušava kvalitet vazduha. Uz to, ugradnja filtera u sve dimnjake će biti obavezna, a gradska vlast će se potruditi da nabavi električne autobuse za gradski prevoz.
Nakon što zaviriš u prostorije Banjalučke pivare, rečenica “mjesto koje čini srce grada” dobija sasvim novo značenje. Kad vidiš koliko se pažnje posvećuje svakom koraku i koliko ljudi stoji iza prepoznatljivog “ukusa”, shvatiš da je ovo mjesto zaista jedan od temelja banjalučkog identiteta. Sve izgleda kao dobro uigran proces koji nosi i tradiciju i emociju.
Nebojša Kuštrinović, meteorolog u penziji, Banjalučanin koji dugo pamti i rado se sjeća dobrih starih vremena, za Srpskainfo govori o istoriji najstarijeg parka u Banjaluci, o ekocidu, koji prijeti gradu i o starim urbanistima koji su se borili za svako drvo.
Skoro 46 kilometara drvoreda, 2 park šume, 2 gradskih parkova i još mnogo manjih zelenih površina krase Banjaluku. A da li je to dovoljno, u doba ubrzane urbanizacije i sve žešćih klimatskih promena? Stručnjaci tvrde da nije.
