Nekada se dolazak zime povezivao s mirisom pečenih paprika, kiselim kupusom, punim špajzom i drvima složenim za hladne dane.
U septembru je pšenica na svjetskoj berzi poskupila za preko 6%.
Svakodnevica građana Srpske pretvorila se u tešku matematičku računicu u kojoj se svaki odlazak u bilo kakvu kupovinu završava šokom.
Iako cijena goriva i pšenice raste, mlinari poručuju da brašno neće poskupiti.
Cijene prevoza robe i putnika u Srpskoj mogle bi biti povećane za 50 do 60 odsto ako se nastavi rast cijena goriva, što bi se potom prelilo na trgovinu i proizvodnju, pa bi građane u narednim mjesecima mogle dočekati i više cijene hrane i ostalih proizvoda.
Cijene u Bosni i Hercegovini ne prestaju rasti, dok plate sve teže prate povećanje troškova života. Građani najviše osjećaju udar na kućne budžete kroz cijene hrane i osnovnih životnih namirnica, ali i školskog pribora, čije poskupljenje posebno pogađa roditelje uoči početka nove školske godine.
Dok troškovi života nezaustavljivo rastu, penzioneri u Hrvatskoj suočavaju se sa sve većim finansijskim problemima. Zbog toga su sindikati i udruženja penzionera izračunali koliko bi tačno trebalo da iznosi prosječna penzija kako bi im se obezbijedio dostojanstven život.
Istina je da plate i penzije rastu. Statistika kaže da nam je bolje, ali stomak i novčanik, kod većine, upozorava na suprotno. Ti „trijumfalni“ brojevi nestaju na kasama marketa i pultovima pekara.
U zemlji u kojoj se cijene dižu brže od plata i penzija, još jedno poskupljenje prošlo je gotovo tiho. Osim što ga nisu propustili primjetiti oni koji svakog dana ulaze u pekaru.
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su puzajuća poskupljenja konstanta, koja traje godinama, pa je na godišnjem nivou preživljavanje skuplje za 5,6 posto.
Cijena dizela i benzina na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj za svega nekoliko dana pala je sa 2,95 maraka na 2,75 maraka po litru, što predstavlja jedno od osjetnijih pojeftinjenja goriva u posljednje vrijeme.
Na domaćem tržištu odavno važi jedno nepisano pravilo: sve što može, a i ne mora da poskupi, poskupiće odmah.
Živimo u ekonomskom fenomenu koji prkosi zakonima fizike, logike, a bogami i zdravog razuma. Taj fenomen bi se najprostije mogao opisati ovako.
Reakcije na povećanje penzija za 3,55% od avgusta se ne smiruju.
Iako je smirivanje tenzija na Bliskom istoku donijelo dugo očekivani pad cijena naftnih derivata na domaćim pumpama, računica prevoznika i trgovaca ponovo će, po svemu sudeći, iznevjeriti očekivanja građana jer do lančanog pojeftinjenja osnovnih životnih namirnica u Srpskoj ni ovaj put neće doći.
Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak.
Paradajz, sveprisutan u ishrani, od brze hrane do visoke kuhinje, preuzima novu ulogu: simbol rastućih troškova.
Po izbijanju rata na Bliskom istoku, krenuli su potresi i na našem tržištu.
Na osnovu zvaničnih izvještaja Republičkog zavoda za statistiku za mart 2025. i mart 2026. godine, donosimo vam pregled kretanja cijena koji jasno pokazuje šta je najviše poskupjelo u proteklih 12 mjeseci.
Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?
