Vekna "sava" hljeba koštaće 54 dinara i nakon 1. juna kada ističe važenje aktuelne uredbe kojom je ograničena cijena hljeba.
Rast cijena hrane u BiH nije više galopirajući, ali konstantno i uporno, iz mjeseca u mjesec, zagorčava svakodnevicu građana naše zemlje.
Rast cijena hrane u BiH nije više galopirajući, ali konstantno i uporno, iz mjeseca u mjesec, zagorčava svakodnevicu građana.
Republika Srpska ima najveći minimalac u regionu, hvale se političari na vlasti, pogotovo oni sa američkih crnih lista koji, od prije neki dan, svoje pozamašne plate primaju u kovertama. Istim onim kovertama koje su za isplatu radnicima strogo zabranjene.
Odlazak u prodavnicu mnogima predstavlja izazov zbog enormnih poskupljenja. Stalni rast cijena brojne je porodice doveo do ruba egzistencije jer i ono najosnovnije postalo im je luksuzno, a sve što se nekada smatralo luksuznim, danas je u potpunosti nedostižno.
Kako se bliži sezona kojeg voća i povrća, umjesto da bude jeftinije, kod nas kontra. To je primjetno kod mladog kupusa, krompira, krastvca, paradajza, patlidžana. Početkom marta i krajem marta druge su, naravno veće, i cijene banana, kivija i kruške viljamovke.
Jedna od negativnih posljedica povećanja minimalne plate u Srpskoj na 900 maraka je poskupljenje pekarskih proizvoda, pa je tako za hljeb sada potrebno izdvojiti i do 2,30 KM.
Uprkos trendovima u ekonomskim tokovima zemalja EU, a koji se reflektuju kroz pad inflacije, zaustavljanje rasta cijena prehrambenih proizvoda, kao i poboljšanje životnog standarda, u BiH logici u ekonomskom smislu nema previše mjesta.
Pekarski proizvodi u većini pekara u Republici Srpskoj dodatno su poskupjeli, ističu sagovornici iz pekarskog sektora, te uvjeravaju da bi u narednom periodu cijene trebalo da miruju.
Pola mjesečnog budžeta, koliki god da je, potrošimo na hranu. Ne zato što smo izjelice, volimo da se gozbimo, hodamo po restoranima, već zato što je kod nas hrana nezamislivo skupa. Em vidimo, em osjetimo po tanušnim novčanicima.
"Ono što sam prije mogao kupiti za 20 maraka sad ne mogu ni za 50". "Neki dan sam u trgovini uzela nešto malo voća za djecu i platila 18 KM". "Svaki put kad idem u kupovinu na artiklima je nova cijena".
Brašno, voda, kvasac, malo soli i šećera, sjedi – mijesi hljeb... Jer kilogram pšenice košta manje od kifle u pekari.
Ljubitelje čokolade nedavno je šokirala vijest da bi ova poslastica mogla do te mjere poskupjeti, da će postati luksuz dostupan samo odabranima. Uzrok tome je ugrožena proizvodnja kakaa zbog klimatskih promjena.
Standard jedne zemlje najbolje određuje njena minimalna neto plata i procenat koji se od minimalca mora izdvojiti za potrošačku korpu, odnosno za hranu i druge najneophodnije potreba bez kojih čovjek ne može preživjeti..
Iako su cijene hljeba različite od grada do grada u Srpskoj, jedno je sigurno, došlo je do poskupljenja ove osnovne namirnice, zbog čega negoduju stanovnici kojima je ovo još jedan u nizu udara na novčanike. Iduće sedmice biće poznato da li će pojeftiniti hljeb u Srpskoj, za kada je zakazan sastanak pekara i predstavnika Vlade.
Hrana je najveći problem sa kojim se suočavaju građani u BiH, ne u smislu njene nestašice, već isključivo u smislu cijena prehrambenih proizvoda, koje, uprkos pokušajima da se na neki način ograniče ili snize, i dalje imaju trend rasta, i očigledno je da njihovo "zaključavanje" neće riješiti potrošačke probleme.
Rasprava o cijenama hljeba u Banjaluci i čitavoj Republici Srpskoj dobila je i svoju zvaničnu humorističku verziju.
Da će cijena hljeba još neko vrijeme biti glavna tema razgovora između predstavnika Vlade Republike Srpske i pekarske industrije pokazao je jučerašnji sastanak, na kojem se vodila burna rasprava o pojeftinjenju pekarskih proizvoda.
Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić razgovaraće danas o cijernama pekarskih proizvoda sa predstavnicima Privredne komore Srpske, pekarske industrije i udruženja za zaštitu potrošača.
Jedna od negativnih posljedica povećanja minimalne plate u Republici Srpskoj na 900 maraka je poskupljenje pekarskih proizvoda.