U prvoj polovini maja: Centralna izborna komisija BiH iduće sedmice raspisuje lokalne izbore
Centralna izborna komisija BiH će na sjednici iduće sedmice utvrditi datum održavanja lokalnih izbora za ovu godinu i organe vlasti za koje se sprovode.
Centralna izborna komisija BiH će na sjednici iduće sedmice utvrditi datum održavanja lokalnih izbora za ovu godinu i organe vlasti za koje se sprovode.
Pokretanje inicijative o usvajanju Rezolucije u Srebrenici, kao i drugi raniji potezi aktuelnog stalnog predstavnika BiH pri UN, Zlatka Lagumdžije, u domaćoj javnosti pokrenuli su pitanje umješnosti i znanja predstavnika Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH oko toga kako se vodi spoljna politika.
Sve o nesposobnosti i bezobrazluku aktuelne vlasti govori činjenica da su nas doveli u situaciju da nisu bili u stanju da ispoštuju rok za razvojne projekte EU, čime bi BiH bila u mogućnosti da dobije blizu dvije milijarde KM, od čega je trećina nepovratno. Tolika količina neodgovornosti je nevjerovatna, čak i za njih.
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, koji bi trebalo da se održe početkom oktobra ove godine, biće raspisani najkasnije do četvrtka, 9. maja.
Iako je rok koji su lideri stranaka na nivou BiH zacrtali o pitanju izmjena Izbornog zakona istekao, na njihovim adresama ne otpisuju šansu da bi idućih dana, ipak, moglo doći do dogovora o jednom od najvažnijih zakona zemlje.
Koalicija na nivou BiH ne postoji, očekuje se da domaće sudstvo donese odluke koje mogu uticati na to ko učestvuje u vođenju države, sve je više ljudi koji misle da ne treba Dodiku davati pojas za spasavanje pregovorima, spremaju se nove sankcije ljudima oko njega...
Konačno je neko iz Sarajeva otvorio dušu i javno priznao ono što godinama govorimo - političko Sarajevo je imaginacija, lutkarsko pozorište u rukama stranaca.
U raznim fazama, u Parlamentarnoj skupštini BiH trenutno su čak četiri prijedloga novog izbornog zakona BiH, ili njegovih izmjena, a stranke vladajuće koalicije na nivou BiH najavile su još jedan – peti.
Na sastanku u Istočnom Sarajevu između stranaka Trojke, SNSD i HDZ BiH razgovarano je o aktuelnim političkim pitanjima i načinima kako odblokirati procese koji su u toku.
Iako je do lokalnih izbora, koji će biti održani u oktobru, ostalo još pola godine, atmosfera na političkoj sceni je uzavrela kao u ekspres loncu.
Zahtjev za sazivanje hitne sjednice Predstavničkog doma BiH je još jedna predstava u nizu koje SNSD pravi, tvrdi predsjednik SDS Milan Miličević.
Zlatko Lagumdžija, šef Misije BiH pri UN, prijedlogom rezolucije o Srebrenici Generalnoj skupštini UN pokazao je da ni nakon skoro trideset godina rat u glavama bošnjačkih političkih elita nije završen, te da su uvijek spremni da nas vraćaju u prošlost i podrivaju krhku stabilnost BiH.
Jedinu odgovornost za nametanje Izbornog zakona je na koaliciji SNSD-HDZ-Trojka, jer su javno obećali da će do kraja februara ispuniti to obećanje, ali su ponovo prevarili građane.
Za Milorada Dodika, Sud BiH neustavan. Međutim, srpski predstavnici u Sarajevu, članovi vladajuće koalicije u Srpskoj, taj sud zvanično priznaju kao „sudsku vlast na nivou BiH“.
Republika Srpska ima snagu koja je nesumnjiva jer sve ove godine preživljavala stalne napade, ali će opstati, izjavio je danas predsjednik Srpske Milorad Dodik.
Klub SNSD u Predstavničkom domu Parlamenta BiH u proceduru je uputio dva zakona. Prvi je Zakon o sudu BiH, a drugi o Ustavnom sudu BiH.
Stranka demokratske akcije pozdravila je odluku Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH, kojeg ne priznaje Republika Srpska, da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Sva odgovornost za nametanje izmjena Izbornog zakona BiH je na koaliciji SNSD-HDZ-Trojka, tvrdi Igor Crnadak, potpredsjednik PDP.
Predsjednik SDP Nermin Nikšić obratio se na današnjoj konferenciji Trojke (SDP, NiP, NS) za medije povodom odluke Evropske unije da odobri početak pregovora o članstvu Bosne i Hercegovine u Uniji.
Malo se slegla euforija oko "istorijskog zelenog svjetla", pa je vrijeme da pitamo i Evropsku Uniju i koaliciju SNSD-Trojka-HDZ i Šmita: šta je sa integritetom izbornog procesa?