
Đaci bježe od ovog zanimanja: Plata i do 2.500 evra mjesečno, ali klupe prazne
Predsjednik Foruma srednjih stručnih škola Milorad Antić otkrio je koje struke nemaju dovoljno učenika, a koje bilježe rekordnu konkurenciju

Predsjednik Foruma srednjih stručnih škola Milorad Antić otkrio je koje struke nemaju dovoljno učenika, a koje bilježe rekordnu konkurenciju

Potraga za sezonskim radnicima na Jadranu već je u punom jeku, a oglasi iz Hrvatske, Crne Gore i Slovenije pokazuju da će i ovog ljeta najveća potražnja biti za kuvarima, konobarima i hotelskim osobljem. Plate za pojedina zanimanja ovog ljeta prelaze i 3.000 evra.

Na prvi pogled, tržište rada u Evropi djeluje stabilno - nezaposlenost je u mnogim zemljama relativno niska, a kompanije i dalje objavljuju veliki broj oglasa za posao.

Turistička sezona u regionu već je počela - prvi gosti stigli su još krajem marta i početkom aprila, uz uskršnje praznike koji su tradicionalno označili početak gužvi na primorju. Međutim, dok hoteli i restorani ubrzano pune kapacitete, jedno pitanje ponovo izbija u prvi plan: ko će raditi ovu sezonu?

Najbrže rastuća zanimanja u narednih pet godina nalaze se u oblastima vještačke inteligencije, zdravstva i zelene ekonomije, uz snažan uticaj digitalizacije i automatizacije.

Trgovci, šivači, vozači, konobari, tesari, zidari, stolari i pekari samo su neka od zanimanja koja će biti među najtraženijima u ovoj godini u Bosni i Hercegovini, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje, međutim, prema riječima naših sagovornika, sve ih je manje.

U Bosni i Hercegovini su u 2025. godini izdate ukupno 6.702 radne dozvole stranim državljanima, a najviše dozvola je izdato radnicima iz Indije, Nepala i Turske, pokazuju podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

U sklopu istraživanja tržišta rada 2025/2026, koje na godišnjem nivou provode Federalni zavod i kantonalne službe za zapošljavanje, krajem 2025. godine organizovano je anketiranje reprezentativnog uzorka poslodavaca iz Federacije BiH koji imaju pet i više zaposlenih (bez poslodavaca iz javne uprave, zdravstva i obrazovanja).

Inženjerstvo obnovljivih izvora energije u Srbiji postaje sve značajnije i već se ubraja među zanimanja s najvećim razvojnim potencijalom u narednim godinama.

Uvjerenje da je četvorogodišnja fakultetska diploma jedini siguran put do dobrog prihoda sve je slabije u današnjem svijetu karijera.

U 2025. godini mnogi studenti, kao i oni koji tek planiraju da upišu fakultet, pitaju se koje su profesije najisplativije i gdje se krije najveća šansa za stabilan posao i dobru zaradu.

Svijet se mijenja, a sa njim i predstava o tome ko može postati milioner.

Francuska, sedma najveća ekonomija svijeta i treća po veličini u Evropi prema procjenama MMF-a za 2025. godinu, ostaje jedno od najpoželjnijih tržišta rada u Evropi.

Potražnja za kućnim pomoćnicama u Srbiji ne prestaje da raste, a plate koje zarađuju pokazuju koliko je taj posao za mnoge ne samo potreba, već i prilika za stabilnu zaradu.

U Sloveniji trenutno radi više od 70.000 radnika iz BiH, skoro duplo više nego prije 8 godina. Ako je suditi po situaciji na slovenačkom tržištu rada i prilikama u BiH, njihov broj će i dalje rasti.

Njemačka ima ambiciozne klimatske ciljeve – postići ugljeničnu neutralnost do 2045. i čak negativne emisije nakon 2050. godine. Ipak, na putu ka zelenijoj budućnosti stoji veliki izazov: nedostatak stručne radne snage.

U BiH je u protekle dvije godine, te u prvom kvartalu 2025, došlo do pada potražnje za radnicima, što potvrđuje i smanjenje broja oglasa za posao.

Dok mnogi visokoobrazovani radnici u Hrvatskoj rade za platu koja ne odražava ni trud ni godine školovanja, sve više zanatskih zanimanja bilježi snažan rast potražnje i zarade.

U BiH zanati postaju sve traženiji, a majstori bilo da su električari, vodoinstalateri, stolari ili automehaničari imaju pune ruke posla.

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (STK BiH) u kontinuitetu je zahtijevala rješavanje i još aktivno djeluje i ukazuje na važnost rješavanja pitanja ograničenog boravka vozača na teritoriji EU od maksimalno 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, kao i pitanja dugih zastoja i zadržavanja vozila na graničnim prelazima sa Evropskom unijom (EU).