Postavljanjem Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika Njemačka se na velika vrata vraća u BiH. Šta Njemačka misli o BiH i kakve interese ima od Zapadnog Balkana?
Neprevaziđeni konflikti iz prošlosti i različita viđenja države sva tri konstitutivna naroda drže Bosnu i Hercegovinu tu gdje jeste. Zamrznutu u vremenu i prostoru.
Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je da su visoki predstavnici i drugi međunarodni akteri određenim puzajućim reformama promijenili sadržaj i karakter Izbornog zakona u BiH zbog čega Hrvati nemaju legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH i Domu naroda, koje im je zagarantovano Dejtonskim sporazumom.
Međunarodnom politikom vladaju narativi. Kao posljedica formiranog i etabliranog narativa, pokreće se i vojna sila, represivni aparat države i, u konačnici, vrši se i agresija na drugu državu.
Politiku naziva svojom misijom koja nije ograničena samo na Banjaluku, dok istovremeno tvrdi da nije kanidat za predsjednika Republike Srpske ili člana Predsjedništva BiH. Onima koji ga optužuju da se više slika, nego što radi, odgovara da iza svake njegove fotografije stoji jedno djelo.
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je Srni da je politička nepismenost Jelene Trivić zapanjujuća i da bi kao narodni poslanik svakako trebala da pročita zaključke Narodne skupštine Srpske, čak i kad za njih nije glasala.
Teza pojedinih političara kako je za Srpsku bolje da vlast i na nivou BiH i Republike obavlja ista politička garnitura otvorila je raspravu u javnosti da li je koncentracija moći u manjem broju osoba i institucija dobra za demokratiju i kakve koristi građani uopšte imaju od toga.
Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da bi objedinjavanje funkcije predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH poboljšalo poziciju Srpske i na međunarodnom planu i da je dobra prilika da se izađe sa rješenjima koja mogu biti dio kompromisa.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je Srni da je zanimljivo da na njegov prijedlog da predsjednik Republike Srpske ujedno bude i član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske čime bi se osnažila reprezentativnost Srpske, isto reaguju i Šefik DŽaferović i Branislav Borenović.
Član Interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona BiH Snježana Novaković Bursać izjavila je Srni da je stav SNSD-a kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH i Doma naroda jasan, te da Republika Srpska podrazumijeva jednu izbornu jedinicu i da nema potrebe da se nešto mijenja.
Samopromocija, okupljanje više oko kandidata, a manje oko zajedničkog programa, sukob koji tinja i povremeno ispliva u vidu međusobnih optužbe da jedni druge dovode pred svršen čin – prvi su utisci o naporima opozicije u Republici Srpskoj da se ujedini za iduće opšte izbore.
Opozicija u Srpskoj, osim u stavu kako ova vlast ne valja i da je treba mijenjati, trenutno se u nekim drugim stavovima poprilično mimoilazi i nije jedinstvena.
Proces promjena je nazaustavljiv i 2022. godine Srpska demokratska stranka će predvoditi opoziciju na putu konačnog sloma vlasti SNSD u Republici Srpskoj.
Odbornik u Skupštini Posavskog kantona Damir Ivetić pozvao je kantonalnu Vladu da sutra usvoji pripremljene izmjene Ustava, što je ocijenio kao veliki korak ka tome da Srbi postanu konstitutivan narod u ovom kantonu.
Zamjenik predsjedavajućeg Interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona Sredoje Nović rekao je da je prilikom izbora Centralne izborne komisije BiH trebalo voditi računa da se to učini na civilizovan i zakonit način i da se "tek sada vidi šta znači kada se ispolitizuje CIK".
Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da se aktivnosti kancelarija svih visokih predstavnika danas, 26 godina od stupanja na snagu Opšteg mirovnog sporazuma za mir u BiH, mogu posmatrati kao neprekidno, stalno, plansko i sistematsko urušavanja tog sporazuma sa osnovnim ciljem - urušavanja ustavne pozicije i slabljenja Republike Srpske.
Mnogim radnicima u Srpskoj puna su usta masovnih protesta, ali sve ostaje samo na nivou priče, jer je strah od gubitka posla i diskriminacije često jači od želje za promjenama.
Koliko su realne prognoze lidera SNSD Milorada Dodika da na izborima sljedeće godine ova stranka odnese ubjedljivu pobjedu tako što će trećinu stolica u parlamentu Srpske zauzeti ljudi iz njegove stranke?
Jedno od pitanja koje godinama pokušavaju, ili bar tako tvrde, da riješe političari u BiH je i izmjena Izbornog zakona BiH, što je jedan od 14 prioriteta za članstvo u EU.
Probosanske političke partije iz Sarajeva objavile su ambiciozan plan za stvaranje „trećeg bloka“ u Republici Srpskoj.