Vekna hljeba dvije marke i nešto, litar ulja više od šest, kilogram teleće šnicle do 30, vreća brašna do 40, kilogram bijelog pilećeg mesa 15, kilogram žive vage prasića sedam KM...
Kilogram svježe svinjetine u mesnicama u Srpskoj uskoro će poskupiti za najmanje pet KM.
Kilogram žive vage prasića u Srpskoj trenutno je sedam KM, a već poslije prvog maja koštaće i preko deset KM.
Svježe meso koje se prodaje u marketima i mesnicama u Srpskoj mora biti deklarisano, sa jasno napisanom zemlja porijekla, međutim, domaći proizvođači upozoravaju da tu ima dosta posla za inspekciju, jer je naći deklaraciju na mesu jednako kao pronaći iglu u plastu sijena.
Nastavlja se talas poskupljenja, dok od povećanja plata i penzija u Bosni i Hercegovini zasad nema ništa, osim najava. Uz znatno poskupljenje ulja, porasle su i cijene mesa. Građani sa sve manjom kupovnom moći, osjećaju se kao glavni taoci novog cjenovnog udara.
Za predstojeće praznike građani Srpske prasiće će plaćati i do deset KM po kilogramu, što je gotovo duplo skuplje u odnosu na isti period prošle godine, kažu poljoprivredni proizvođači.
Prekomjeran uvoz mesa te poskupljenje stočne hrane desetkovao je broj grla na farmama u Srpskoj, što će uticati na ionako skromne budžete građana koji bi prema prognozama do kraja godine kilogram svinjetine mogli plaćati čak 15 maraka.
Na brojnim prazničnim trpezama stanovnika Srpske faliće pečenje, jer je uprkos višim cijenama prasića velika potražnja, a tanka ponuda dovela do nestašice koju uzgajivači objašnjavaju smanjenom proizvodnjom u proteklom periodu.
Slave i praznike koji nam predstoje mnogi građani Srpske će i ove godine obilježiti u najužem krugu porodice, što znači da će izostati velika slavlja koja sobom nose i prilično velike troškove.
Uzgajivači svinja u Srpskoj zadovoljni su potražnjom za tovljenicima, a u susret svinjokolju, veterinari upozoravaju da meso treba pregledati, kako bi izbjegli eventualno zaražavanje trihinelom, koja često može dovesti i do smrtnih ishoda.
Silazi čovjek, pješice, niz Manjaču. Malo, onako, planinari, ili se vraća iz lova, ili je pošao u grad, pa zakasnio na bus. Vrag će ga znati šta ga je spopalo da pješači!
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je danas u Banjaluci da je za podsticaje voćarima i uzgajivačima svinja ove godine izdvojeno dodatnih 2,2 miliona KM, kao podrška u saniranju štete nastale u proteklom periodu.
Još nije preuzeo ključeve Zagreba, ali već sada je jasno da je ekološki aktivista, zaljubljenik u snoubording i kandidat zeleno lijeve koalicije "Možemo!" Tomislav Tomašević (39) pobjednik prvog kruga trke za šefa hrvatske prestonice. Ne samo to, već da je i nova politička zvijezda Hrvatske koja je uspijela da zavede Zagrepčane.
Praznike i slave koji su počeli juče, a nastavljaju se u sljedećoj sedmici građani će u svojim domovima proslaviti daleko skromnije nego što je to bilo prije epidemije korona virusa.
Uzoran momak iz domaćinske kuće u roku je i s prosjekom 9,4 diplomirao medicinu u Beogradu, iako je svakog ljeta pomagao roditeljima u polju i oko stoke.
Pedesetčetvorogodišnji Trifun Avramović iz mjesta Batkuše kod Šamca bavi se poluintenzivnim uzgojem svinja, ali cijene su vrlo male pa nema računa da nastavi posao.
Dok se ranijih godina za svaki Božić i slave koje padaju u ovo doba u Srpskoj tražilo prase više, prodavci svinja za ovogodišnje praznike imaju kudikamo manje posla.
Interventni otkup tovnih svinja, koji je u Srpskoj realizovan od 3. avgusta do 30. oktobra, rasteretio je domaće farme koje su zbog pandemije virusa korona ostale bez tržišta.
Veća ponuda od potražnje obara cijene stoke u Semberiji. Stočari od ranih jutarnjih časova na pijaci čekaju kupce koji dolaze iz okolnih opština i iz FBiH. Nema praznika, velikih skupova, otkazane su svadbe, rođendanske proslave, a izostali su i masovniji dolasci sugrađana iz inostranstva, što se značajno odrazilo na potražnju.
Neizvjesna egzistencija brojnih radnika tokom epidemije korona virusa i izolacija mnoge građane Republike Srpske motivisali su da zasade nove ili prošire postojeće bašte i pokrenu ili pojačaju vlastitu proizvodnju hrane, prije svega povrća.
