Broj zahtjeva za naknadom za nezaposlenost u SAD ponovo je skočio prošle nedjelje, dostigavši najviši nivo od sredine avgusta, javlja CNBC.
Opština Ugljevik podržala je novčano 20 privrednih društava i preduzetnika, koji su zaposlili 33 lica koja su se nalazila na evidenciji Biroa za zapošljavanje u Ugljeviku.
Nakon što su ostale bez posla, radnice Fabrike obuće „Alfa“ iz Modriče ostale su i bez skromne naknade za nezaposlene. Da ne spominjemo otpremnine, otkazni rok, neiskorištene godišnje odmore.
Radnice Fabrike obuće „Alfa“ iz Modriče, koje su kao tehnološki višak dobile otkaz, ostaće i bez skromne naknade za nezaposlene , iako im je kandidatkinja za načelnicu opštine Mara Milošević, javno obećala da će dobiti taj novac.
Više hiljada radnika okupilo se danas u gradovima širom Portugalije tražeći veće plate i zalaganje Vlade na zaštiti radnih mjesta ugroženih pandemijom virusa korona.
Zašto je više od polovine stanovnika BiH marginalizovano, pa jedinu šansu za spas vide u odlasku iz zemlje? Da li je siromaštvo ključni uzrok i najteža posljedica socijalne isključenosti?
Pandemija korona virusa nije usporila projekat “Trostruka pobjeda” koji je nesmetano nastavio vršiti svoju misiju i posredovati za rad medicinskih sestara i tehničara u Njemačkoj.
Ako ne vjerujete premijeru, vjerujte podacima Zavoda za zapošljavanje RS, po kojima je od početka pandemije bez posla ostalo 10.440 radnika, dok je istovremeno oko 9.200 ljudi s biroa našlo posao.
Samo za godinu dana, od kraja juna prošle do kraja juna ove godine, broj zaposlenih u Hrvatskoj smanjio se za više od 73.000.
Tokom epidemije korona virusa, u Srpskoj je zaposlen ukupno 141 zdravstveni radnik, a jedan od razloga svakako je i povećan obim posla u bolnicama i domovima zdravlja, koji je sobom donijela ova zaraza.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, krajem juna 88.772 osobe tražile su aktivno zaposlenje.
Njemački privrednici izrazili su nezadovoljstvo namjerom Vlade te države da ograniči priliv radne snage sa zapadnog Balkana na 25.000 godišnje.
Useljavanje radnika sa zapadnog Balkana pozitivno je uticalo na njemačko tržište rada, pokazuje studija Instituta za istraživanje tržišta rada u Nirnbergu.
Za samo tri mjeseca, broj građana prijavljenih na Biro rada u Banjaluci porastao je za čak 1.100. Tri mjeseca epidemije i brojnih zabrana zbog virusa korona bili su dovoljni da prešišamo prošlogodišnji prosjek od 8.150 nezaposlenih u gradu.
Od marta do juna broj prijavljenih na evidenciji nezaposlenih u Banjaluci porastao je za 1.120, što u prosjeku znači 370 mjesečno.
Od početka krize, tržište rada u Srbiji bilo je deficitarno. Nedostajali su IT stručnjaci, prodavci, zanatlije, vozači za koje je konkurs bio stalno otvoren. Međutim, sa korona virusom došao je i opravdan strah od gubitka posla, a i promjene na rang list traženih zanimanja.
Južna Koreja potvrdila je danas više od 100 novih slučajeva infekcije virusom korona, slična situacija je u Južnoafričkoj Rebpulici, a neke američke države pojačale su mjere kontrole protiv zaraze.
Posebna dozvola, koja omogućuje dolazak ekonomskih migranata iz država zapadnog Balkana u Njemačku, biće produžena. Prema nacrtu odredbe, dostupne njemačkoj novinskoj agenciji dpa, njemačko Ministarstvo rada trebalo bi produžiti tzv. Regulativu za zapadni Balkan, tako da će ona važiti sve do 2023. godine.
„Nemam izbora, ćutim i trpim, moram.“ Koliko smo puta to čuli: na ulici, u kafani, na autobuskoj stanici? I ko izgovara ove riječi? Beskućnici? Prosjaci? Žrtve ratne torture? Ne. To su riječi koje svakodnevno ponavljaju hiljade radnika i radnica u Republici Srpskoj.
Kriza nesporno i u najjačoj evropskoj ekonomiji uzima danak. Iako se tokom maja očekivalo da se pojedine industrije u Njemačkoj vraćaju u “kolosjek”, najnoviji podaci i izjave tamošnjih zvaničnika sada pokazuju suprotan trend.
