Javni fond za dječiju zaštitu RS u narednoj godini će, prvi put, poslodavcima refundirati 100 odsto bruto plate koju su oni plaćali zaposlenim porodiljima.
– Da je sreće da sam ja otišao, a ne moj najstariji sin Žikica. Bio mu je prvi radni dan. Poveo sam ga sa mnom da zaradimo koji dinar. Umjesto da se zajedno smijemo i veselimo, sina sam našao dvadesetak metara dalje od kombija. Mrtvog. Ne znam kako ću živeti sa tom slikom.
Prvo što sam pitala muža kada mi se javio poslije udesa bilo je šta je sa našim sinom jedincem, priča Radojka Mihajlović, supruga i majka dvojice radnika povrijeđenih u stravičnom udesu juče na auto-putu Beograd – Niš kod Gornje Trnave kada je šleper naletio na pun kombi u zaustavnoj traci. Trojica radnika iz kombija poginula su na licu mjesta, a osmorica su povrijeđena.
Do kraja oktobra ove godine u BiH prijavljene su 401.342 nezaposlene osobe, što u odnosu na pretodni mjesec predstavlja smanjenje za 2.031 osobu ili 0,5 posto, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja BiH 30. septembra bilo je 403.355 osoba, što je za za 3.493 osoba ili 0,86 odsto manje u odnosu na prethodni mjesec, saopšteno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je sinoć na sedmoj redovnoj sjednici Konsolidovani izvještaj o izvršenju Budžeta Republike Srpske za prvih šest mjeseci ove godine,te tri nacrta zakona, više strategija i izvještaja.
Nedavno su u istom danu održani sajmovi zapošljavanja u dva najveća grada u BiH, Sarajevu i Banjaluci, na kojima je oko 170 privrednih subjekata ponudilo više od 1.100 radnih mjesta.
Na području regije Prijedor prošle godine je broj nezaposlenih bio manji za 2.746 ljudi ili za 25 odsto u odnosu na 2017. godinu.
Izmjenama i dopunama Zakona o dječjoj zaštiti RS, koje će na snagu stupiti sljedeće godine, Vlada Srpske u cjelosti će preuzeti trošak naknada za vrijeme porodiljskog bolovanja radnica.
Poslodavci u Crnoj Gori u periodu januar-jun ove godine tražili su 18.025 radnika, ali sve manje oglašavaju radna mjesta za nezaposlene sa fakultetskom diplomom i srednjom školom dok raste broj radnih mjesta za koje je potrebna samo osnovna škola.
Osobe koje su registrovane u zavodima za zapošljavanje iako su nezaposlene nerijetko odbijaju poslove koji im se nude. Tako su tokom ove i prošle godine najčešće odbijani poslovi konobara, zidara, tesara, vozača teretnih vozila, prodavača, ali i profesora matematike i njemačkog jezika.
Na njivama i u voćnjacima pune su ruke posla, a sezonskih radnika sve manje. Poljoprivrednici ne mogu da nađu dovoljno nadničara, iako su povećali dnevnice.
Na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH na kraju juna bilo je 405.476 registrovanih, nezaposlenost je smanjena u odnosu na prethodni mjesec za 0,3 odsto ili 1.209 osoba, od kojih najviše u Republici Srpskoj – 907 osoba.
Sa nedostatkom radne snage, nakon građevinara i ugostitelja, ovog ljeta suočiće se i poljoprivrednici, pošto je berača sve manje.
Osim gostiju na crnogorskom primorju fali i radne snage. Za glavu se hvataju ugostitelji, hotelijeri ali i građevinari.
Mjere nacionalnog programa demografske obnove biće javnosti predstavljenje u septembru, ali je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik već najavio da će država da stimuliše otpisivanjem kredita.
Iako prema podacima Agencije za statistiku BiH ima 406.685 nezaposlenih, rijetki sebi mogu uplaćivati penzijsko osiguranje kao zalog sigurnije starosti. Dobrovoljno penzijsko osiguranje uplaćuje tek 1.200 nezaposlenih.
Iako na sve strane zvone alarmi da će „bijela kuga“ opustošiti BiH, oni koji bi mogli nešto uraditi nijemi su na upozorenja. Statistike pokazuju da približno 32 do 35. 000 porodilja svake godine treba ostvari pravo na porodiljsku naknadu u BiH, ali da njih 47 odsto, barem kada je riječ o Federaciji, nema nikakvih primanja i to zbog nedostatka novca u budžetima.
Broj zaposlenih u Bijeljini povećan je u prošloj godini za 503 osobe i tako zadržan trend rasta zaposlenih posljednjih pet godina, navodi se u informaciji gradskog Odjeljenja za privredu.
Sezona na Jadranu je u punom zamahu, a hrvatskim hotelijerima i ugostiteljima nedostaje radne snage. Za to je kriva vlada jer nije izdala dovoljno kvota za zapošljavanje stranaca u turizmu.
