Rat u Ukrajini je "katastrofa" za svijet, koja će smanjiti globalni ekonomski rast, izjavio je danas predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas.
Iako se nalazi u Brestu, na samo desetak kilometara od granice sa Poljskom, kamiondžija iz Užica Sredoje Radojičić, koji se vraća iz Rusije, ni otprilike ne zna kada bi mogao da izađe iz Bjelorusije i nastavi put ka Srbiji.
Poslije programa "Evropa sad" i takozvanog Maršalovog plana, koji im je povećao i prosječnu platu i minimalnu zaradu Crnogorci su se uzdali i u dobru sezonu.
Predsjednik DNS, Nenad Nešić pozvao je Vladu Republike Srpske i Savjet ministara BiH da ''ne zabijaju glave u pijesak, nego da hitno reaguju i definišu mjere kojima će pomoći građanima i privredi da lakše prebrode ekonomske posljedice krize u Ukrajini koje će mala i siromašna zemlja poput naše itekako osjetiti''.
Srpski trener Siniša Mihajlović emotivno je doživio čitavu situaciju oko dešavanja u Ukrajini, da bi danas - zaplakao.
Samo dva pacijenta su nam mlađa od 60 godina, to nikada nismo imali. Ne znam kako je u drugim bolnicama, ali pitam se gdje su mlađi pacijenti hospitalizovani?
Opozicija u Srbiji, predvođena Draganom Đilasom, nažalost, povela je kampanju linča i omalovažavanja svih nas iz Republike Srpske. Prema njima, nas milion smo mediokriteti koje će Vučić natjerati da glasaju za njega i da tako pobijedi. Inače bi, valjda, pobijedili oni.
Veliku pažnju javnosti danima izaziva grupa Jevreja, za koje se pretpostavlja da su članovi ortodoksnog Lev Tahora, a koji su u decembru prošle godine stigli u BiH, te od tada borave u par stambenih objekata u Istočnom Sarajevu. O kulturološkim specifičnostima ove grupe govorio je nerezidentni rabin jevrejske opštine u Sarajevu Eliezer Papo.
Nakon što su dospjele i na BBC listu prizora za pamćenje u 2021. godini, fotografije Potpećkog jezera zatrpanog smećem nastavile su da kruže po društvenim mrežama i zgražavaju čitav svijet.
Žive li ljudi u Bosni i Hercegovini dobro, a da toga nisu ni svjesni ili naši političari žive toliko dobro da nisu svjesni kako žive obični ljudi?
Katastrofalna vlast je odgovorna što je Republika Srpska, nažalost, postala utočište opasnim kriminalnim grupama, jer možemo ovih dana da čujemo da su neki pojedinci koji se povezuju da imaju veze sa planovima protiv predsjednika Srbije boravili i u Srpskoj, izjavio je Mirko Šarović, predsjednik SDS.
Inflacija u Republici Srpskoj je rekordna i iznosi 5,2 odsto po posljednjim statističkim podacima, i to zbog oborenih rekordnih cijena hrane i goriva.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je danas da je u okviru KOVAKS programa isporuka vakcina protiv korona virusa u mnoge siromašne zemlje, koji podržavaju UN, do sada isporučeno milijardu doza.
Svijet je tokom 2021. godine nastavio da se suočava sa pandemijom korona virusa, a godinu za nama obilježili su i dolazak talibana na vlast u Avganistanu, inauguracija Džozefa Bajdena za predsjednika SAD, zaoštravanje odnosa između Zapada i Rusije i Kine, migrantska kriza na granici Bjelorusije sa susjednim državama, klimatski samit u Glazgovu, odlazak Angele Merkel sa mjesta njemačke kancelarke poslije 16 godina, energetska kriza...
Više od pola milijarde ljudi širom svijeta zapalo je dublje u ekstremno siromaštvo prošle godine zbog rasta troškova zdravstvene zaštite usljed pandemije, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije /SZO/ i Svjetske banke.
“Najsigurniji način da ostanemo siromašni je biti pošten čovjek”, rekao je Napoleon Bonaparta. I bio je potpuno u pravu.
Predsjednik SDS, Mirko Šarović poručuje da su lider SNSD, Milorad Dodik i vladajuća koalicija potcijenili opasnosti u koje uvode Republiku Srpsku, koja se sada našla na jednoj vrsti raskrsnice.
Zazimilo, puca srce od hladnoće, a i snijeg samo što nije, decembar je, vrijeme mu je. Zazimilo, a nema drva, ulja, brašna, praška za veš.
Srećan je onaj ko zna gdje su granice njegove otadžbine. Tako, ili tako nekako, pjevao je banjalučki pjesnik Boro Kapetanović, ratnih devedesetih: kad se ginulo za Republiku Srpsku, a pojma nismo imali gdje Republike Srpska počinje, a gdje završava.
U drvenoj kućici u centru Gradiške, okružen pčelarskim saćem, teglicama propolisa, matične mliječi, voska, Milenko Gagić profesor srpskog jezika i književnosti u penziji čita knjige, piše književnu kritiku i uvodnike, osmišljava literarni plan očuvanja lika i djela Mladena Oljače, autora znamenitih istorijskih romana o Kozari u ratu.
