Srbi su jedini narod na svijetu koji slavi slavu, a ova tradicija potiče još iz srednjeg vijeka od vremena Svetog Save.
Dok sjedimo, pričamo sa rodbinom i prijateljima, gostimo se i ispijamo čašu po čašu soka, u stvari ne znamo koliko smo dodatnog šećera unijeli. Naravno, vodimo se time da ćemo gaziranim pićem "lakše svariti i protjerati tu hranu"
Patrijarh Pavle je govorio da je post način da se ono što je negativno iz duše iščupa i na tom mjestu posadi ono što je dobro.
Kako bi se smisao i svha krsnog imena ostvarili važno je proslaviti svog sveca zaštitnika onako kako dolikuje i kako je zapisano u svetim knjigama.
Priprema žita, odnosno koljiva za slavu u svim krajevima je ista – kuvanu pšenicu trebalo bi pomiješati sa šećerom i orasima, i dodati arome koje će nezaobilaznom dijelu slavske trpeze dati neodoljiv ukus.
U novembru nas očekuje čak deset slava, a mnogi vjernici sada posebno potežu za pravoslavnim kalendarom ne bi li provjerili kada "pada" slava, odnosno da li će trpeza biti posna ili mrsna.
U novembru nas očekuje čak 10 slava, a mnogi vjernici sada posebno potežu za pravoslavnim kalendarom ne bi li provjerili kada "pada" slava, odnosno da li će trpeza biti posna ili mrsna.
Krsna slava je narodno-crkveni običaj i jedan od najvažnijih porodičnih praznika sa kojim se odaje poštovanje porodičnom svetitelju i zaštitniku. Slava je isključivo srpski i pravoslavni običaj, a slavski kolač najvažnije obilježje, ukrašeno različitim motivima. Svaki od ovih ukrasa ima svoje posebno značenje.
Nemalo Srba usvojilo je jedan s vjerske strane štetan običaj da tokom posne slave gostima postavljaju mrsnu trpezu, čime čine veliki grijeh! Drugi koji su takođe okrenuti crkvi i dešavanjima unutar nje pak kažu da sve to nikako ne bi trebalo gledati tako strogo kritički.
Sezona krsnih slava polako se zahuktava, a domaćini za pripremu slavske trpeze, bilo posne ili mrsne, zbog poskupljenja hrane u prosjeku će morati izdvojiti dvije najniže plate.
Patrijar Pavle je govorio da je post način da se ono što je negativno iz duše iščupa i na tom mjestu posadi ono što je dobro.
Kad je gubitak posla skrenuo sa ustaljene rute i ostavio bez redovnih prihoda, Dragana Dumbelović iz Gorjana kod Užica našla se na životnoj raskrsnici.
Đurđevdan je veliki hrišćanski praznik, a krase ga brojni običaji, koji su aktuelni i dan-danas.
Svaka domaćica zna da je svečana pogača zvijezda svake slavske trpeze i koliko je važno da ona bude ukusna, ali i lijepa.
Pjevačica Rada Manojlović najveći hrišćanski praznik Vaskrs ove godine neće provesti radno već će sa porodicom u rodnom mjestu Četereže dan posvetiti tradicionalnim običajima.
Mnogi građani Srpske ovogodišnje vaskršnje praznike, Prvi maj, te slave koje predstoje, zbog nezapamćenih poskupljenja hrane i ostalih nezaobilaznih roba i usluga koja pustoše njihove ionako tanke novčanike, proslaviće daleko skromnije nego ranijih godina.
Sutra se završava Vaskršnji post, a građani Srpske proslavljajaju najveći hrišćanski praznik, koji će obilježiti uz bogate slavke trpeze sa mnoštvom đakonija na stolu.
Prasići u Srpskoj ni za jedne praznike nisu bili skuplji kao pred ovogodišnji Vaskrs, Prvi maj i slave koje predstoje.
U novoj epizodi imaćete prilike da zavirite u još jedan uzbudljiv dan u porodici Ražnatović i saznate kakva je Ceca kuvarica.
Puno Srba nastavlja da slavi krsnu slavu i kada se isele iz zemlje. Običaji se poštuju u skaldu sa mogućnostima, neki se malo modifikuju, neki preskoče, ali uvijek je tu bogata trpeza.
