Aleksandar Todorović (26) iz sela Pečenog kod Kraljeva ubo je svoju djevojku Anđelu S. (22) sedam puta nožem, pa se objesio.
Mještanima sela uz regionalni put od Bileće do Ljubinja dogorjelo je do nokata. Poručuju da im neželjeni gosti stvaraju velike probleme.
Seksualno uskraćivanje sloboda, uključujući sprečavanje rađanja postalo je oružje Kine u borbi sa rastućom muslimanskom populacijom.
Banjaluka je grad koji vas možda neće opčiniti pri prvom susretu, ali kada bolje osjetite i upoznate njene ulice, građevine, ritam, duh i ljude zasigurno ćete se zaljubiti u ovu krajišku ljepoticu i poželjeti da vam zauvijek postane dom.
Kad se u okolini nuklearne elektrane “Lenjin” prije 33 godine zaustavilo vrijeme, stao je, da se više nikad ne pokrene, i onaj ringišpil u Pripjatu. Čuven po prizoru koji je čovječanstvu ilustrovao posljedice jedne od najvećih ekoloških katastrofa. Pamti Marina Veselinović kad je davno gledala fotografije napuštenog zabavnog parka.
Umjesto planirane gradnje azila u Motikama, nadležni u Gradskoj upravi odlučili su da ovaj objekat ipak podignu u sklopu Razvojno-edukativnog centra na Manjači, kojim gazduje Centar za razvoj poljoprivrede i sela.
Za subvencije za poboljšanje kvaliteta zemljišta, za šta je obezbijeđeno 200.000 KM, prijavilo se ukupno 186 kandidata.
Srednjoškolac (17) godina sa istoka Hrvatske tri mjeseca je živio sam u kući bez struje, vode i grijanja jer ga nijedan od roditelja nakon razvoda nije poveo sa sobom.
Na području opštine Donji Vakuf u Federaciji BiH sada živi ukupno 50 Srba, većinom staraca, plus nekoliko policajaca bez porodica zaposlenih u lokalnoj Policijskoj stanici.
Četvorostruko ubistvo u Jabukovcu najvjerovatnije je počinio plaćenik koga je angažovao neko od ljudi sa kojima se pokojni Raja Kazimirović sukobio. Do sada je poligraf prošlo čak 15 osoba.
Centar za razvoj poljoprivrede i sela Banjaluka raspisao je javni poziv za poboljšanje kvaliteta zemljišta, za šta je obezbijeđeno 200.000 KM.
Neobična, ali pozitivna priča stiže s krajnjeg juga Srpske. U jednom od napuštenih trebinjskih zaselaka Podštirovnika, na tromeđi u Zubcima, djedovinu je obnovio Dragan Vučurević, a iz Meksiko Sitija doveo suprugu Indijanku.
Na Zalazju, kod Srebrenice, danas je služen parastos kod spomen-kosturnice stradalima u dva posljednja rata, prislužene su svijeće za pokoj duša 69 Srba ubijenih na današnji dan 1992. godine i položeno cvijeće na spomen-obilježje povodom obilježavanja 27 godina od velikog srpskog stradanja u srebreničkoj opštini.
Srbi porijeklom iz Federacije BiH (FBiH) treba da se jave u kancelarije za pravnu pomoć Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove da bi zaštitili svoju imovinu u FBiH, poručuju predstavnici srpskih udruženja iz FBiH.
Černobiljska nuklearna katastrofa koja se dogodila 26. aprila 1986. godine, stvorila je “sela duhova” kada su stanovnici napustili ovo područje plašeći se radijacije.
Na novoizgrađenom objektu društvenog doma u Krminima, uskoro će početi druga faza radova, kako bi objekat bio u potpunosti završen i stavljen na raspolaganje mještanima tog kraja. U okviru ovog programa, biće obnovljena još četiri zapuštena društvena doma.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara, kaže za Srpskainfo da će Vladi Republike Srpske predložiti da se uvede beskamatna kreditna linija za kupovinu imanja na selima.
Sela su ostala, ljudi više nema. Tako danas izgledaju podvelebitska mjesta gdje su živjeli Srbi prije ratnih strahota devedesetih godina, kada su im kuće zapaljene i srušene, a oni natjerani da napuste ognjišta. U Medaku, smještenom između reka Like i Glamočnice, nekoliko kilometara od Gospića, prije devedesetih tu je živjelo 850 Srba, danas ih je pedesetak. U Čitluku ih je desetak, Počitelju samo dvije žene, a u Divoselu nema doslovno – nikoga.
Obdukcija tijela potvrdila je da su brat i sestra Nediljko (57) i Milka (61) Ilić preminuli nakon teškog trovanja, ekskluzivno saznaje Srpskainfo.
Na vijest o tragičnog smrti Nedeljka i Milke Ilić, koji su nađeni mrtvi u svojoj kući u udaljenom selu, sveštenik Čedomir Arambašić, paroh strojički, za Srpskainfo kaže da su Ilići živjeli neobičnim životom i da nisu bili naročito komunikativni, ali da su komšije ipak bile začuđene što ih nisu viđali više od mjesec dana.
