
NA VJETROMETINI POSKUPLJENJA Srpska nema mehanizme da ublaži inflaciju
Cijela Evropa suočena je sa visokom stopom inflacije zbog čega svaka zemlja pokušava da nađe način da ublaži njene posljedice, a koje se od ljetos osjećaju i u Republici Srpskoj.

Cijela Evropa suočena je sa visokom stopom inflacije zbog čega svaka zemlja pokušava da nađe način da ublaži njene posljedice, a koje se od ljetos osjećaju i u Republici Srpskoj.

Kino je zabranjeno u Saudijskoj Arabiji početkom 1980-ih, pod pritiskom vjerskih konzervativaca, ali sada se ova zemlja malo trudi da postane Holivud pustinje.

Republika Srpska je u samom dnu po potrošnji električne energije po glavi stanovnika u Evropi, a iza se nalaze Turska, Sjeverna Makedonija, Rumunija i Albanija.

Slave i praznike koji nam predstoje mnogi građani Srpske će i ove godine obilježiti u najužem krugu porodice, što znači da će izostati velika slavlja koja sobom nose i prilično velike troškove.

U Banjaluci ove godine po prvi put nisu održane proljećna i jesenja akcija čišćenja i uređenja grada, koje su omogućavale građanima da dva puta godišnje iznesu iz domova kabasti otpad. To smeće se onda odvozilo o trošku Gradske uprave.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da će se Vlada odreći blizu 87 miliona KM budžetskih prihoda u korist cijele poslovne zajednice, odnosno poslodavaca i u javnom i u realnom sektoru, sa ciljem rasterećenja privrede i stvaranju povoljnih uslova za snažniji privredni rast.

Energetska kriza je podstakla gradnju velikih skladišta zelene električne energije u svijetu. Istovremeno, energetske kompanije ubrzano spremaju maloprodaju – razvijaju električne baterije za potrebe domaćinstava. To praktično znači da ćemo struju moći da kupimo i u samoposluzi.

Afera „Kiseonik“ ne postoji već je riječ o izmišljenoj priči s ciljem degradiranja vlasti Srpske, i nadam se da je i građanima napokon jasno ko je i s kojim ciljem pokrenuo sve ovo.

Rudarenje kriptovaluta u Rusiji trebalo bi da bude zvanično priznato kao poslovna aktivnost i oporezovano.

Njemački potrošači se suočavaju s višim cijenama robe u cijelom svijetu, jer se sve više kompanija u najvećoj evropskoj ekonomiji odlučuje za prenošenje povećanih proizvodnih troškova, potaknutih široko rasprostranjenim nedostatkom ponude i skokom cijena energije.

Električna energija za građane u Republici Srpskoj neće poskupjeti, a snabdijevanje će biti uredno i redovno uprkos energetskoj krizi u cijelom svijetu.

Rast cijena osnovnih životnih namirnica u posljednjem periodu sve više brine stanovnike Republike Srpske, jer pojedine proizvode plaćaju skuplje od domaćinstava u regionu i Evropskoj uniji, a to potvrđuje i podatak da litar ulja u Banjaluci košta više nego u Beogradu ili Minhenu.

“Elektroprivreda RS” jeste izvozno orijentisana, ali se 75 odsto električne energije u Srpskoj proizvodi u termoelektranama, što pokazuje da bi struja rapidno poskupila i kod nas ako bi se uvele takse na emisiju ugljen-dioksida kao u EU.

Zagrijavanje prostora i vode zajedno može da iznosi oko 50 odsto računa. Dolaskom zime građani će vjerovatno da osjete rast cijena na računima u Evropi. Kod nas je već podignuta cijena za privredu, iako se ističe da za stanovništvo još neće.

Bruto domaći proizvod (BDP) BiH, prema rashodnom pristupu, procijenjen je za prošlu godinu u iznosu od 35,435 milijardi KM, što predstavlja nominalni pad od 2,99 odsto, odnosno posmatrano u realnim vrijednostima pad od 3,2 odsto u odnosu na 2019. godinu, što ukazuje na rast cijena od 0,22 odsto.

Prijedorski „Vodovod“ uvodi mrežarinu kao fiksni dio cijene svojih usluga koja će mjesečne račune potrošača uvećati za 2,34 KM.

Nova uprava gradskog Vodovod je pokrenula više aktivnosti i mjera u cilju efikasnijeg, ali i domaćinskog poslovanja, poručili su iz ovog tog preduzeća.

U Federaciji BiH (FBiH) prosječni mjesečni izdaci domaćinstva u kojem su tri člana iznose 1.508 KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda za statistiku.

Potrošnja vode na području Gradiške, Laktaša, Srpca i Prnjavora je višestruko povećana zbog dugog perioda bez kiše i sa izrazito visokim temperaturama vazduha, što je uslovilo smanjenje nivoa podzemnih tokova i presušivanje izvora.

Potrošnja vode na području Gradiške u ljetnim mjesecima povećana je za 30 do 40 odsto, osim u dijelu Potkozarja gdje je čak četiri i po puta veća od uobičajene, zbog čega je u posljednjih 15 dana na snazi redukcija za mjesne zajednice Turjak, Grbavci, Jurkovice, Ćelinovac, Jazovac, Miljevići i Kijevci, rekao je Srni direktor gradiškog "Vodovoda" Sandro Zeničanin.