Penzioneri u Hrvatskoj mogu da rade do polovine svog punog radnog vremena (do 20 sati nedjeljno) i da zadrže punu penziju.
Ključni faktori razlike uključuju penzione sisteme, diskriminaciju po osnovu starosti i organizaciju brige o starijima.
Ovog mjeseca više od 320.000 hrvatskih penzionera dobiće povećanje svojih primanja. Iako se radi o svega nekoliko evra po osobi, ovo povećanje najnižih penzija ponovo otvara pitanje dugoročne održivosti penzionog sistema, posebno za one koji su radili cijeli život, ali pod lošim uslovima.
Od 1. januara 2026. godine u Sloveniji će djelimično stupiti na snagu novi zakon koji omogućava zaposlenima koji se približavaju penziji da smanje svoje radno vrijeme, uz niz drugih promjena na tržištu rada.
Slovenija osniva državnu kompaniju koja će predvoditi investicije u istraživanje i proizvodnju vezanu za odbranu, što je značajan korak usred nacionalnih i širih evropskih napora za jačanje odbrambenih kapaciteta u svjetlu rastućih geopolitičkih tenzija i novih obaveza NATO u pogledu potrošnje.
Bosna i Hercegovina je u prvoj polovini ove godine zabilježila blagi rast izvoza, ali deficit je i dalje visok, što ostaje izraženi problem domaće ekonomije.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da Srbija priprema veliki paket mjera za podršku građanima od 1. septembra i najavio da će prva mjera biti da cijene najvažnijih proizvoda u trgovinama budu niže.
Pitanje dugoročne održivosti penzionog sistema u Bosni i Hercegovini postaje sve ozbiljnije, jer se postojeći model zasnovan na međugeneracijskoj solidarnosti nalazi pred velikim izazovima.
Njemačka ministarka ekonomije Katerina Rajhe pozvala je na produženje radnog vijeka i poručila da zbog demografskih promjena Njemci „moraju da rade duže i napornije“.
Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović rekao je danas u Kozarskoj Dubici da očekuje da će avgustovska penzija biti vanredno povećana.
Nastavak rasta cijena, prije svega novo poskupljenje struje, kroz tri blok-tarife, za kupce „Elektroprivrede BiH“ (EPBiH), i to od 1. septembra za domaćinstva u prosjeku za 6,85 posto, pogodiće brojne građane. Poseban izazov će biti za višečlane radničke porodice.
80-godišnja Marija C. ostala je posljednja višedecenijska stanarka u zgradi u kojoj je živjela 40 godina.
Iako u teoriji doprinosi za penzijsko osiguranje mogu biti beskonačni, država je odlučila da ograniči iznos penzija.
Procjene govore da će Njemačkoj do 2028. godine nedostajati gotovo 800.000 radnika, što bi moglo izazvati novi talas iseljavanja iz BiH.
Njemačkoj nedostaje vaspitača, socijalnih radnika, njegovatelja i prodavaca, ali i mnogo drugih profila kvalifikovane radne snage. Stanje će se brzo još pogoršati, upozorava Institut njemačke privrede (IW) u novoj studiji.
Izmjene Zakona o penzijskom osiguranju u Hrvatskoj, pored proširenja mogućnosti rada sa punim radnim vremenom sa polovinom penzije, pojačale su i „bonifikaciju“ penzija za duži rad.
Dok menadžment Aerodroma Mostar najavljuje početak radova na proširenju putničkog terminala i to nakon što su se ove godine uspjeli povezati s 11 evropskih destinacija, i dok u narednoj godini planiraju dostići broj od 100.000 putnika, dotle radnici ove kompanije prijete generalnim štrajkom.
Novi Zakon o penzijskom osiguranju stupio je na snagu 1. jula 2025. godine i mnogo toga mijenja u životima penzionera.
Otvarajući u četvrtak 105. sjednicu Vlade, hrvatski premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktuelnih tema iz protekle nedjelje. Novi Zakon o penzijskom osiguranju u Hrvatskoj je na snazi od ponedjeljka, rekao je, ističući da on donosi veće penzije hrvatskim penzionerima.
Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozorila da i pored određenog rasta, ekonomiju Bosne i Hercegovine prate brojni rizici – od unutrašnjih političkih tenzija do vanjskih ekonomskih šokova.
