Ovaj hrabri dječak boluje od dijabetesa tipa jedan, koji mu je dijagnostikovan prije nekoliko mjeseci.
Vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim pijacama u Republici Srpskoj u julu ove godine iznosila je je skoro 1,28 miliona KM, što je u poređenju sa istim mjesecom lani manje za 137.859 KM ili 9,7 odsto.
Potrošnja hrane iz uvoza je za nepunu deceniju sa 65 skočila na nevjerovatnih 92 odsto, što znači da su domaći proizvodi u ishrani građana BiH zastupljeni tek sporadično.
Opštepoznato je da ljeti treba težiti lakšim, niskokaloričnim namirnicama, prvenstveno voću i povrću ili miješanim salatama, ali je veoma važno preduzeti i mjere sprečavanja trovanja hranom.
Nakon što su u posljednje dvije godine propale velike firme kao što su „Farmland“ iz Nove Topole i Fabrika duvana Banjaluka, radnici u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije zabrinuti su za budućnost ove oblasti u Srpskoj.
Visoka temperatura kod nehigijenske pripreme ili nepravilnog skladištenja hrane ubrzava njeno kvarenje, a to posebno važi za izletnike u prirodi i organizatore roštilja, kao i za sve ljubitalje kolača.
Jedan od najisplativijih sistema tova u govedarstvu jeste sistem krava-tele, koji podrazumijeva specifičan način držanja goveda na otvorenom, bez mnogo ulaganja. Za ovaj vid uzgoja odlučila se porodica Dragić iz Tobuta kod Lopara.
Visoke temperature nose veliki rizik za bezbjednost hrane životinjskog porijekla zbog čega je Inspekcija za hranu Odjeljenja za inspekcijske poslove Grada Bijeljina pojačala nadzor i kontrolu.
Dok uvoz poljoprivrednih proizvoda iz godine u godinu bilježi sve alarmantnije vrijednosti, domaća sela izumiru jedno za drugim, a skoro polovina oranica i bašta propada neobrađena.
U redovima ispred ambasada u BiH sve više je i poljoprivrednika koji se bave ozbiljnom proizvodnjom i taj trend se neće tako lako zaustaviti, upozorava Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS.
Nakon grada, u roku od 48 časova, stabla treba prskati kontaktnim fungicidima i aminokiselinama koje ublažavaju stres kod voćaka, savjetuju iz resornog ministarstva.
Na karti Srpske iz godine u godinu sve više je opustjelih sela, a u čak 1.000 njih trenutno nema niko ili živi tek par duša, dok mnoga broje manje od deset stanovnika, uglavnom starih i nemoćnih.
Sezona odmora je u jeku, a pored pitanja šta ponijeti na put, dilema je i koliko novca je potrebno za džeparac. Koliko para ćete potrošiti na hranu u Grčkoj, Crnoj Gori ili Hrvatskoj?
U Bosni i Hercegovini se drvna biomasa značajno koristi za proizvodnju toplotne energije, dok se poljoprivredna biomasa, prvenstveno stajnjak, vrlo malo koristi u energetske svrhe.
Nakon što su konzumirali hranu u lokalnom restoranu “San Remo”, 15 Dobojlija završilo je u bolnici, a kod dva pacijenta u petak je potvrđena salmonela.
Da li zaista postoje reketaši, koji su špartali selima nudeći poljoprivrednicima da im preko veze „srede“ podsticaje, niko pouzdano ne može potvrditi, ali da prevaranata u poljoprivredi ima potvrdile su i najnovije kontrole Agencije za agrarna plaćanja RS.
Građani BiH na meti su različitih prevara u marketima u kojima se prodaju robe široke potrošnje, zbog čega moraju da otvore četvore oči da se kući ne bi vratili kratkih rukava, upozoravaju iz udruženja potrošača.
Podaci Agencije za statistiku BH potvrđuju da su siromaštvo i uskraćenost, karakteristika života većine porodica u BiH, a pogotovo onih sa mnogo članova. Skoro dvije trećine novca kojim raspolažu porodice potroše samo na to odrasli i djeca ne bi bili gladni, da bi bili pod krovom i da se ne bi smrzavali.
Osnovci koji se hrane u produženom boravku mjesečno za obroke plate 165 maraka, što je više i od toplog obroka koji se isplaćuje radnicima.
Udruženje uzgajivača koza „Kozara“, koje okuplja 40 članova sa područja dubičke, prijedorske i gradiške opštine sa ukupno 25.000 ovih domaćih životinja, ohrabreno je nabavkom mehanizacije.
