
(FOTO) CRVENO JAJE, TIŠINA I MOLITVA Veliku subotu mnogi vjernici dočekali u crkvama i hramovima
U pravoslavnom hrišćanstvu, Velika subota je dan duboke tišine, molitve i iščekivanja.

U pravoslavnom hrišćanstvu, Velika subota je dan duboke tišine, molitve i iščekivanja.

Patrijarh srpski Porfirije služio je jutrenje Velike subote sa statijama u manastiru Pećka patrijaršija.

Da li se kaže Uskrs ili Vaskrs? Ovo je pitanje koje se često postavlja tokom jednog od najvažnijih hrišćanskih praznika, a koji nam je sve bliži.

Prema predanju, Hristos je na Veliku subotu tijelom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla. Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Veliku subotu, drugi dan hrišćanske žalosti. Drugačije se naziva i Strašna, Zavalita, Dugačka ili Crvena subota. Svi ovi nazivi podsjećaju na duge Hristove muke na raspeću.

Kad stignu vaskršnji dani, ne dolazi samo praznik - dolazi pamćenje, kolektivno, duboko, naslijeđeno kroz vijekove. Dolazi vrijeme da se sjetimo da jaje nije samo ukras, već zavjet. Da Vaskrs nije samo dan, već most - između smrti i života, tuge i radosti, tame i svjetlosti.

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije služio je na Veliki petak večernje sa iznošenjem plaštanice u Pećkoj patrijaršiji.

Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Porfirije kritikovao je u Vaskršnjoj poslanici individualizam i ukazao na opasnost od razmirica i dubokih nesporazuma u zemlji, istakavši da je liturgijski način života jedini odgovor na probleme.

Pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki petak, dan stradanja Isusa Hrista na Golgoti, što se smatra najtužnim danom u hrišanstvu.

U dubokoj tišini dana kada je, prema hrišćanskom verovanju, Isus Hristos raspet, čitav pravoslavni svijet ulazi u najdublji period žalosti – Veliki petak.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Veliki petak, dan Hristovog stradanja, kada je osuđen i razapet na Golgoti. Ovaj dan je u kalendaru SPC obilježen crvenim slovom.

Veliki petak jedan je od najvažnijih, a svakako najtužniji dan u hrišćanskom kalendaru. Prema vjerovanju, obilježen je stradanjem Isusa Hrista, raspećem na Časni krst i stradanjem za spas svijeta.

Veliki petak nije samo tek kalendarski dan, to je metafora za ljudsku patnju, iskupljenje i tišinu u kojoj odzvanjaju najdublje istine hrišćanstva. Tog dana je, prema predanju, Gospod bio razapet na Golgoti, ostavljen od svijeta, ali ne i od vjere. Zato se Veliki petak obilježava postom koji je drugačiji od svih ostalih - i po svojoj težini, i po svojoj simbolici.

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije najavio je danas da će Vaskrs proslaviti u Pećkoj patrijaršiji, gdje će se, kako je istakao, moliti za radost i mir u svakom čovjeku i među svim ljudima.

Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Veliki četvrtak, dan kada je ustanovljena Sveta tajna pričešća.

Pravoslavni vjernici obilježavaju sutra Veliki četvrtak kao sjećanje na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika.

Hrišćani će sutra obilježiti Veliki četvrtak, uspomenu na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika na kojoj su ustanovljeni najsvetiji kanoni hrišćanske crkve i prije svih, sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.

Vjernici Srpske pravoslavne crkve koji poštuju pravila Vaskršnjeg posta raduju se pričesti, posebno onoj poslije svečane vaskršnje liturgije.

Danas se obilježava Velika srijeda, još jedan u nizu dana koji najavljuju najveći hrišćanski praznik, koje se slavi u nedjelju 20. aprila.

Manastir Ostrog, jedno od najposjećenijih svetilišta pravoslavnog svijeta, privlači vjernike iz svih krajeva planete. Ljudi dolaze u potrazi za unutrašnjim mirom, vjerom i dubljim duhovnim iskustvom.