
(VIDEO) Bili u tajnoj misiji: U Crvenom moru nestala dvojica pripadnika američke mornarice
Dvojica pripadnika američke mornarice nestala su tokom pokušaja da se ukrcaju na brod koji je krijumčario iransko oružje Hutima u Jemenu.

Dvojica pripadnika američke mornarice nestala su tokom pokušaja da se ukrcaju na brod koji je krijumčario iransko oružje Hutima u Jemenu.

Prvi od možda mnogih vazdušnih udara predvođenih Amerikom na Hute koje podržava Iran u Jemenu označava novu prekretnicu na dugom tragu neuspjeha zapadne politike na Bliskom istoku, od kojih je najvažniji krah u rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba.

Huti svojom otpornošću neprestano prkose očekivanjima. Kada su Saudijci 2015. ušli u građanski rat u Jemenu mislili su da će sve završiti za nekoliko nedjelja.

- Napad je izveden raketom tomahavk lansiranom sa razarača USS Karni i bio je nastavak mete povezane sa udarima izvedenim 12. januara koji su osmišljeni da smanje sposobnost Huta da napadnu plovila - američka vojska je objavila na Tviteru.

Poslanici Kongresa napali su američkog predsednika Džoa Bajdena jer nije tražio odobrenje Kongresa prije nego što je odobrio vojne napade na ciljeve u Jemenu, koje kontroliše militantna grupa Huti, koju podržava Iran.

Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je porasla na 73,997 dolara, a cijena nafte Brent na 79,420 dolara, u oba slučaja za približno dva odsto.

Huti se, zajedno s Hamasom i Hezbolahom, deklarišu kao dio osovine otpora koju Iran vodi protiv Izraela, SAD i šireg Zapada

Sjedinjene Države i Velika Britanija su pokrenule udare na ciljeve povezane sa Hutima u Jemenu.

Godinu 2023. obilježila su dva rata, u Evropi ruska operacija na Ukrajinu i na Bliskom istoku izraelsko-palestinski sukob.

Zvaničnici Bajdenove administracije zabrinuti su da bi premijer Izraela Benjamin Netanjahu mogao da pokrene potpuni rat protiv ekstremističke organizacije Hezbolah u Libanu s ciljem da stabilizuje svoj unutrašnje-politički položaj i učvrsti svoju nestabilnu političku karijeru.

Najal (Nil) Ferguson, jedan od najpoznatijih istoričara današnjice, iznio je neke pesimistične prognoze o tome šta bi moglo da nas čeka ove 2024. godine.

Uprkos tome što mislimo da je svijet sve civilizovaniji, obrazovaniji i da je ljudska vrsta evoluirala ka većoj empatiji, iz godine u godinu broj ratova, oružanih sukoba i ubijenih, povrijeđenih i raseljenih ljudi se, čini se, samo povećava.

U političkim govorima, rezolucijama UN, objavama na društvenim mrežama ili svakodnevnom govoru, nekoliko termina je bilo veoma popularno u 2023. godini.

Palestinka Iman al-Misri, koja se sa porodicom sklonila u školu u Deir al-Belahu u centralnom dijelu Pojasa Gaze, gdje Izrael nastavlja svoje intenzivne napade, rodila je četvorke.

Američka vizija za Bliski istok je sve jasnija, dok Bajdenova administracija vrši pritisak na ratni kabinet premijera Benjamina Netanjahua da smanji intenzitet svoje desetodnevne kampanje za uništavanje Hamasa u Gazi, usred sve većih civilnih žrtava.

Izrael je u organizaciji UN u Ženevi održao sastanak u pokušaju da podigne svijest o seksualnom nasilju nad ženama počinjenom tokom napada Hamasa 7. oktobra, usljed kritika da je ovo globalno tijelo ćutalo o tom pitanju.

Ratovi u Izraelu i Ukrajini, nepredvidljivi Iran i Sjeverna Koreja koja zvecka oružjem, politički haos u SAD, samo su neki od dramatičnih događaja koji potresaju svijet.

Sjedinjene Američke Države povećale su svoje vojno prisustvo na Bliskom istoku od početka rata između Izraela i Hamasa, koji je 7. novembra obilježio svoj prvi, krvavi mjesec.

Iranski ministar spoljnih poslova Hosein Amir-Abdolahijan rekao je svom katarskom kolegi šeiku Mohamedu bin Abdulrahmanu al Taniju da je širenje rata između Izraela i Hamasa "neizbježno".

Ministri vanjskih poslova iz grupe G7, vodećih industrijskih demokratija, sastali su se u Tokiju kako bi se dogovorili o jedinstvenom stavu o ratu u Gazi.