Prasići na stočnim pijacama opet su poskupjeli, a njihova cijena dostigla je rekord kada je riječ o Vaskršnjem postu, u kojem se ranije nije dešavalo da cijena stoke u Srpskoj raste.
Za veliku većinu građana prošla godina bila je jedna od ubjedljivo najtežih, s obzirom na nezapamćena poskupljenja sa kojima smo se suočili, a posebno onih roba koje svakodnevno moramo da kupujemo.
Godišnja inflacija u februaru u Srpskoj iznosi 12,7 odsto, dok je mjesečna inflacija u februaru u odnosu na januar bila 0,6 odsto.
Gorivo u Republici Srpskoj pojeftinilo je u prosjeku za sedam feninga po litru i dizel euro 5 u Banjaluci košta oko 2,72 KM.
Ljubav, po svemu sudeći, ipak ima svoju cijenu, to jeste, naravno, ako svoju ljubav planirate da krunišete svadbom.
Personalizovane kartice za najranjivije kategorije društva, na osnovu kojih bi građani mogli ostvariti popuste na raznu robu i usluge, olakšale bi život i podigle standard ove populacije koja smatra da bi Srpska što prije trebalo da se ugleda na susjednu Srbiju, u kojoj primjena tih benefita kreće na jesen.
Statistika kaže da trošimo više novca uprkos dvocifrenoj inflaciji koja je obilježila prošlu godinu i sa kojom smo započeli ovu godinu. Da li je to u praksi zaista tako?
Pitanje je dana kada će Banjalučani početi da dobijaju veće račune za vodu i odvoz smeća.
Unazad godinu dana, u Srpskoj i BiH poskupjele su sve robe i usluge, a posebno su otišle cijene hrane, što građane najviše opterećuje i sekira.
Troškovi života u Srpskoj daleko brže skaču nego što rastu primanja građana, tako da je sve više onih koji svojim platama jedva mogu da zadovolje čak i one najosnovnije potrebe.
Do unazad dvije sedmice, kilogram žive vage prasića na stočnim pijacama kretao se od 6,3 do 7 KM.
U Srpskoj su od proljetos aktuelna poskupljenja svih roba i usluga, a najviše su skočile cijene hrane, koja je lani dosegnula svoj istorijski maksimum.
U odnosu na njegovu cijenu, koja je lani dostigla svoj maksimum, litar goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj trenutno je jeftiniji za skoro jednu KM.
Možda smo i oguglali na mijenjanje cijena goriva. Navikavamo se da kupujemo manje mesa, mlijeka i voća. Poslije prvog šoka nakon računa za struju po novom cjenovniku i to smo prihvatili.
Kada su rasle, pravdano je to galopirajućom inflacijom, rastom cijena goriva i troškova transporta, a danas, kada su cijene nafte značajno niže, izostaje očekivano vraćanje cijena hrane u podnošljivije okvire. Na ovo već duže vrijeme upozoravaju građani, ekonomisti i mediji, ali bez efekata.
Aplikacija o kretanju cijena prehrambenih proizvoda u maloprodajnim objektima u Srpskoj, kakve postoje u susjednim zemljama, osim što bi omogućila domaćem stanovništvu da stekne uvid ko od trgovaca je korektan, suzbila bi neopravdana poskupljenja.
Kako se proljetna sjetva bliži, tako ratari kalkulišu šta će i koliko čega posijati, te kako obezbijediti novac za repromaterijal, s obzirom da je on tek neznatno jeftiniji nego lane, kada je njegova cijena dostigla maksimum.
U periodu raznih poskupljenja koji traje i, čini se, nikako ne jenjava građani su najviše bili iznenađeni skokom cijene pilećeg mesa, koje je do proljeća prošle godine koštalo skoro dvostruko manje.
Trgovanje električnom energijom bilo je lani i te kako profitabilno, što svjedoči i podatak da se struja našla na prvom mjestu izvoznih, ali i u top pet uvoznih proizvoda u BiH.
Građani su istovremeno zgroženi i zabrinuti higijenskim uslovima u marketima, nakon što su za dva mjeseca čak dva puta uslikani miševi u vitrinama sa hranom.
