Vlada Republike Srpske danas je donijela odluku da za zapošljavanje određenih kategorija u ovoj godini izdvoji dodatnih 14 miliona KM čime će ukupno za zapošljavanje biti izdvojeno nešto više od 28,1 milion KM.
Za zapošljavanje i samozapošljavanje 850 građana Srpske iz ciljnih kategorija biće izdvojeno 3,65 miliona maraka iz budžeta RS.
Najmlađi logoraš imao je 14, a najstariji 85 godina, dok je kroz logor od 1992. do 1996. prošlo oko 650 osoba, uglavnom Srba. Prema navodima logoraša, 24 osobe su, na različite načine, ubijene.
Da nije bilo Centra za pružanje besplatne pravne pomoći, ne bih mogao finansijski podnijeti sve ove godine borbe za djecu koja, koliko god se trudim da sakrijem, svakodnevno svjedoče mojim naporima da dobijem starateljstvo i da nas izbavim iz ove nezavidne situacije.
Banjaluka na Narandžasti dan – dan borbe protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, koji se obilježava svakog 25-og u mjesecu, skreće pažnju na borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama.
Danas se navršilo 26 godina od kada su oružane snage Hrvatske u akciji "Bljesak" sa područja Zapadne Slavonije, koja se tada nalazila u sastavu Republike Srpske Krajine i pod zaštitom UN, protjerali 15.000 Srba, dok je 283 ubijeno ili se vodi kao nestalo, među kojima 56 žena i osmoro djece.
U kancelariji Centra za pružanje besplatne pravne pomoći, koja je u Bijeljini otvorena 2010. godine, godišnje se obradi oko 1.600 predmeta građana.
Čak i kada ne trpe batine, mnoge žene su godinama žrtve nasilja u porodici, mada to ni same ne prepoznaju.
Kada je potpisan Dejtonski sporazum BiH je dobila i ustav, čiji je sastavni dio Evropska konvencija o ljudskim pravima i još 16 međunarodnih dokumenata, koji građanima garantuju brojna prava i slobode.
Programom rada za 2020. Savjet ministara BiH planirao je da predloži 49 novih zakona, odnosno njihovih izmjena i dopuna, ali su u Parlamentarnu skupštinu za sada stigla tek četiri zakonska prijedloga.
Slučaj seksualnog zlostavljanja ratnog vojnog invalida iz Tuzle, koje se dogodilo u Odžaku koncem prošle godine, dobiće sudski epilog.
Za skoro dvije godine primjene Zakona o zaštiti žrtava ratne torture u Republici Srpskoj, zahtjev za ostvarivanje tog statusa podnijelo je oko 450 građana, iako je najmanje 1.700 žena u ratu preživjelo razne oblike mučenja, uključujući i silovanja.
„Nemam izbora, ćutim i trpim, moram.“ Koliko smo puta to čuli: na ulici, u kafani, na autobuskoj stanici? I ko izgovara ove riječi? Beskućnici? Prosjaci? Žrtve ratne torture? Ne. To su riječi koje svakodnevno ponavljaju hiljade radnika i radnica u Republici Srpskoj.
U petka, 1. maja, navršava se 25 godina od kada su oružane snage Hrvatske u akciji “Bljesak” sa područja Zapadne Slavonije, koja se tada nalazila u sastavu Republike Srpske Krajine (RSK) i pod zaštitom UN, protjerali 15.000 Srba, a 283 je ubijeno ili nestalo, među kojima 56 žena i osmoro djece, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas”.
Srđan M. (37), zvani Homoljski Arkan, iz Laznice kod Žagubice danima je, kako se sumnja, planirao otmicu bivše djevojke D. S. (53) iz Bora, a prijateljima je pričao da mora da joj se osveti jer mu je slomila srce i ispraznila novčanik.
Nikolas Džon Krajli, 34-godišnjak iz Kvinslenda u Australiji, priznao je krivicu za silovanje i spaljivanje 22-godišnjakinje kojoj je, između ostalog, nanio teške tjelesne povrede i lišio je slobode.
Uveliko je prevalio pedesetu, ima dvoje divne djece, unuke, posao od kojeg relativno pristojno živi, ali Robert Piri još nije uspio da se oslobodi tereta koji ga pritiska otkad zna za sebe.
Tokom radne posjete Brčko distriktu ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Duško Milunović i gradonačelnik Siniša Milić danas su u Kancelariji Vlade Republike Srpske u Brčkom održali radni sastanak sa predstavnicima udruženja boračke populacije.
Trgovina ljudima treći je najunosniji ilegalni biznis na svijetu. Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo sigurnosti BiH, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježena je 21 žrtva trgovine ljudima u BiH, što je samo dio stvarnog broja koji treba uvećati za, otprilike, dvadesetak posto.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić rekao je da su u bazu podataka Centra unesena 89.273 dokumenta za 34.930 Srba ubijenih u proteklom ratu u BiH.