
Mogu li žene spasiti mir u BiH: 10 godina ženske mirovne inicijative koja se pročula i u Evropi (FOTO, VIDEO)
Za njih se čulo čak do Njemačke i Švedske, i to po dobru.

Za njih se čulo čak do Njemačke i Švedske, i to po dobru.

Trinaest organizacija civilnog društva, koje se bave zaštitom ljudskih prava, obratilo se Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske sa inicijativom za produženje roka za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje statusa žrtve ratne torture u okviru Zakona o zaštiti žrtava ratne torture, koji ističe u oktobru 2023.

Grad Prijedor raspisao je danas javne pozive za subvenciju troškova đačkog prevoza za srednjoškolce čije mjesto prebivališta je od škole udaljeno više od četiri kilometra.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je od svih gradova i opština Republike Srpske tražilo informaciju o efektima primjene važećeg zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, koji je u primjeni od 2018. godine.

Vlada Republike Srpske obezbijediće 100 KM pomoći za žene žrtve ratne torture i civilne žrtve rata.

Dvanaestogodišnji srpski dječak iz Donje Kamenice u opštini Zvornik Slobodan Stojanović svirepo je ubijen u drugoj polovini jula ili prvoj polovini avgusta 1992. godine u naselju Bajrići - Novo Selo, za šta je Sud BiH osudio pripadnicu takozvane Armije BiH Elfetu Veseli na 13 godina zatvora.

Vlada Republike Srpske danas je donijela odluku da za zapošljavanje određenih kategorija u ovoj godini izdvoji dodatnih 14 miliona KM čime će ukupno za zapošljavanje biti izdvojeno nešto više od 28,1 milion KM.

Za zapošljavanje i samozapošljavanje 850 građana Srpske iz ciljnih kategorija biće izdvojeno 3,65 miliona maraka iz budžeta RS.

Najmlađi logoraš imao je 14, a najstariji 85 godina, dok je kroz logor od 1992. do 1996. prošlo oko 650 osoba, uglavnom Srba. Prema navodima logoraša, 24 osobe su, na različite načine, ubijene.

Da nije bilo Centra za pružanje besplatne pravne pomoći, ne bih mogao finansijski podnijeti sve ove godine borbe za djecu koja, koliko god se trudim da sakrijem, svakodnevno svjedoče mojim naporima da dobijem starateljstvo i da nas izbavim iz ove nezavidne situacije.

Banjaluka na Narandžasti dan – dan borbe protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, koji se obilježava svakog 25-og u mjesecu, skreće pažnju na borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama.

Danas se navršilo 26 godina od kada su oružane snage Hrvatske u akciji "Bljesak" sa područja Zapadne Slavonije, koja se tada nalazila u sastavu Republike Srpske Krajine i pod zaštitom UN, protjerali 15.000 Srba, dok je 283 ubijeno ili se vodi kao nestalo, među kojima 56 žena i osmoro djece.

U kancelariji Centra za pružanje besplatne pravne pomoći, koja je u Bijeljini otvorena 2010. godine, godišnje se obradi oko 1.600 predmeta građana.

Čak i kada ne trpe batine, mnoge žene su godinama žrtve nasilja u porodici, mada to ni same ne prepoznaju.

Kada je potpisan Dejtonski sporazum BiH je dobila i ustav, čiji je sastavni dio Evropska konvencija o ljudskim pravima i još 16 međunarodnih dokumenata, koji građanima garantuju brojna prava i slobode.

Programom rada za 2020. Savjet ministara BiH planirao je da predloži 49 novih zakona, odnosno njihovih izmjena i dopuna, ali su u Parlamentarnu skupštinu za sada stigla tek četiri zakonska prijedloga.

Slučaj seksualnog zlostavljanja ratnog vojnog invalida iz Tuzle, koje se dogodilo u Odžaku koncem prošle godine, dobiće sudski epilog.

Za skoro dvije godine primjene Zakona o zaštiti žrtava ratne torture u Republici Srpskoj, zahtjev za ostvarivanje tog statusa podnijelo je oko 450 građana, iako je najmanje 1.700 žena u ratu preživjelo razne oblike mučenja, uključujući i silovanja.

„Nemam izbora, ćutim i trpim, moram.“ Koliko smo puta to čuli: na ulici, u kafani, na autobuskoj stanici? I ko izgovara ove riječi? Beskućnici? Prosjaci? Žrtve ratne torture? Ne. To su riječi koje svakodnevno ponavljaju hiljade radnika i radnica u Republici Srpskoj.

U petka, 1. maja, navršava se 25 godina od kada su oružane snage Hrvatske u akciji “Bljesak” sa područja Zapadne Slavonije, koja se tada nalazila u sastavu Republike Srpske Krajine (RSK) i pod zaštitom UN, protjerali 15.000 Srba, a 283 je ubijeno ili nestalo, među kojima 56 žena i osmoro djece, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas”.