Otkako je počela trka za ovogodišnje američke predsjedničke izbore u Bosni i Hercegovini ne prestaje polemika o tome čija pobjeda bi bila bolja za koji narod u BiH – Donalda Trampa ili Džoa Bajdena.
Da li je nakon četvrt vijeka napokon došlo do prekretnice za Srbe u Hrvatskoj ili vlast u toj zemlji svojim najnovijim postupcima želi samo da zamaže oči Evropskoj uniji - pitanja su o kojima se već danima vodi rasprava u regionu.
Politički analitičari Davor Ðenero i Žarko Puhovski ocijenili su današnji odlazak predsjednika Republike Zorana Milanovića sa obilježavanja godišnjice vojno-policijske akcije “Bljesak” u Okučanima kao izvrstan i logičan potez, a provokaciju ustaškim pokličem “Za dom spremni” kao sramotnu i s političkim interesima.
Ne dolazimo ovdje da bi se zavjetovali na nove sukobe i ratove, nego na trajni mir. Vjerujem u svijest nacija u regionu da sačuvamo dragocjeni mir.
Direktor dokumentaciono informativnog centra “Veritas” Savo Štrbac odluku HRT-a da na 75 godina od proboja u logoru Jasenovac emituje film o ustaškom vikaru Alojziju Stepincu ocijenio je kao nastavak u nizu provokacija Srba koje su se pojačale od kada je Hrvatska postala članica EU.
Republika Srpska se može otcijepiti, ali samo nasilnim putem, koji podrazumijeva nove oružane sukobe i prolivanje krvi nevinih građana.
Zoran Milanović pobijedio je na izborima, novi je predsjednik Hrvatske i u februaru preuzima funkciju, a kakve će to promjene donijeti regionu ostaje da vidimo. Međutim, jedno od pitanja koje najviše zanima Srbiju jeste kakav će biti odnos novog hrvatskog predsjednika prema ratnim zločin(c)ima?
Prvi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj održava se sutra. Još je neizvjesno da li će biti i drugog kruga, ali bilo kako bilo, politika Hrvatske se nakon izbora neće mnogo promijeniti.
U finišu predizborne kampanje predsjedničkih kandidata, uoči prvog kruga izbora, koji će biti održan u nedjelju, procjene analitičara su slične – u drugom krugu će se naći Kolinda Grabar Kitarović i kandidat najuticajnije opozicione SDP, Zoran Milanović, ali s malim šansama da pobijedi aktuelnu predsjednicu.
Protekle su dvije decenije od smrti prvog demokratski izabranog predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana 10. decembra 1999. godine. Međutim, malo šta se u hrvatskoj politici od tada promijenilo.
U dijelu hrvatskih medija nižu se osude izjave aktuelne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o životu iza Gvozdene zavjese i poniženjima koja su se navodo doživljavala na graničnim prelazima sa crvenim pasošima bivše SFRJ.
Prvi krug izbora za predsjednika Hrvatske gotovo sigurno će se održati 22. decembra, tri dana uoči Božića, što znači da bi drugi krug bio 5. januara, saznaje Večernji list iz izvora u HDZ, koji napominju da su drugi datumi mogući samo u slučaju vanrednih događaja.
Dugo očekivana najava kandidature Kolinde Grabar Kitarović za drugi mandat na Pantovčaku izazvalo je burna reagovanja opozicije, protivkandidata i građana na društvenim mrežama, a kritike bi se mogle svesti na – nedovoljno, ispod očekivanja i razočaravajuće.
Bosna i Hercegovina u očima političara iz država u regionu više liči na seosku pijacu, nego na ozbiljnu i samostalnu državu, te se zbog toga i mnogi odnose prema njoj i njenim državnicima kao prema izlapjelim matorcima koji nemaju pojma ni šta žele, ni šta pričaju.
Zoran Milanović je zgrožen. Bivši hrvatski premijer pominje “terorizam” i “kulturu nasilja” u svojoj zemlji. Milanović, socijaldemokrata u opoziciji i kandidat za predsjednika kritikuje napade na pripadnike srpske manjine, koji su učestali u posljednje vrijeme, piše švajcarski list Tages-Ancajger o situaciji u Hrvatskoj.
Zahvaljujući djelovanju hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Komšića, srpski član Presjedništva Milorad Dodik uspio je, tvrde stručnjaci, da postane glavi predstavnik interesa hrvatskog naroda u BiH.
Najnoviji napad na građane srpske nacionalnosti u Hrvatskoj po ko zna koji put je otvorio pitanje koliko je region uopšte stabilan i da li će se ikada bure baruta koje je zapaljeno devedesetih godina prošlog vijeka, ugasiti.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović demantovala je da je izjavila kako je BiH „podijeljena i pod kontrolom militantnog islama“ ali je odmah nakon toga Sarajevu poslala ništa manje direktnu poruku: „Došlo je vrijeme da se razmisli o odnosima Hrvatske i BiH“.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik ponovo je najavio mogućnost povlačenja iz Sarajeva, ali je ovaj put bio mnogo određeniji, jer je rekao da bi se to moglo desiti za godinu dana.
Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDS S) Milorad Pupovac izjavio je da za ono što se dešavalo na karnevalu u Kaštelu nisu krivi učesnici maškara, već oni koji su stvorili i stvaraju takvu atmosferu u Hrvatskoj, odnosno da su “krive glave koje vode zemlju ili bi trebalo da je vode, a savim sigurno bi trebalo da je izvedu iz kaljuge predrasuda, mržnje i poruka nasilja, ali to ne čine”.