Neće biti pravde za roditelje, porodice, prijatelje… ubijene i ranjene djece i školskog osoblja u masakru u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu.
Pošto ju je otac napustio kada je bila dijete, Ana je uvijek znala da ima izgubljenog brata kojeg nije poznavala.
U 2006. godini Zdravko Čolić je po drugi put dobio ćerku. Nova princeza dobila je ima Lara, a rođena je 10. avgusta.
Zovu ga Veliko vrilo, ili Vrelo, Zmajevo oko, Oko Dalmacije... Vijekovima je bajkovito izvorište rijeke Cetine podno Dinare bilo skriveno od očiju javnosti. A onda se na internetu pojavila atraktivna fotografija i u zabačeno srpsko selo u Hrvatskoj nahrupili su turisti.
U ovoj godini, naši sugrađani za svoju djecu birali su, kako tradicionalna, tako i savremena imena, podaci su Odjeljenja za opštu upravu.
Pjevačica i učesnica brojnih domaćih rijalitija Anabela Atijas (47) progovorila je o temama koje godinama intrigiraju javnost.
Fevronija, Tessa, Anastas, Zoi, Snena, Teona, Elen samo su neka od modernijih, ali nesvakidašnjih imena koja su roditelji u posljednje vrijeme davali svojoj djeci.
Među Srbima su česta prezimena Jovanović, Stojanović, Petrović i Đorđević. Međutim, ima i onih koji nose malo manje uobičajena prezimena, kao što su Nedoklan, Smrzlić, Studen i Krešoje.
Aurelija, Ina, Miona, Arija, Uma, Vilip, Zoe, Roko, Jug neka su od neobičnijih imena koja su ove godine upisana u matičnu knjigu rođenih u Banjaluci.
Anastas, Krsman, Nestor, Andrej Martin i Lav Julijan samo su neka od neobičnih muških, a Tarja i Zeta ženskih imena koja su upisana u matičnu knjigu rođenih.
Prema popisu iz 2011. godine u Hrvatskoj postoji više od 33 hiljade prezimena, a najčešće prezime kod Hrvata je Horvat. Među najčešćima su Kovačević, Babić i Marić, ali su ona najređa ujedno i najzanimljivija.
“Dobar dan, izvolite, pridružite se, evo tu je Sudžuk, Čorba, Salata i mladi Jaganjac.”
Da originalnost ne zna za granice svjedoče nadgrobne ploče širom Srbije koje su neobične zbog riječi ili slika koji se nalaze na njima, toliko da ljudi zastaju na grobljima kako bi se uvjerili da vide dobro.
Nenadmašne besjede, promocije knjiga, širenje kulture govora i pisma, istraživanje istorijskih tekovina i očuvanje uspomene na značajne ličnosti čine samo dio dugodišnje misije profesorice Radane Stanišljević, predsjednice SKD “Prosvjeta”.
Na današnji dan, prije tačno 100 godina, srpska vojska je ušla u Banjaluku. Tako je grad na Vrbasu oslobođen u Prvom svjetskom ratu. Major Petar Kuštrinović, djeda banjalučkog meteorologa Nebojše Kuštrinovića i pradjeda preduzetnika Saše Trivića, vjerovatno nije bio među vojnicima koji su 21. novembra 1918. umarširali u grad, ali je učestvovao u operacijama za oslobođenja Banjaluke.
Svi znamo da je originalnost nešto po čemu se pamte ljudi, ali su neki odlučili da idu veoma daleko kako bi bili zapamćeni.
