Svi su nam potrebni. Svaki čovjek. Prije svega stotine hiljada koji čekaju plan za bolji život i vjeru u ostanak ovdje, rekao je Nenad Nešić komentarišući najnovija dešavanja na relaciji Stanivuković – Vukanović.
Kada je potpisan Dejtonski sporazum BiH je dobila i ustav, čiji je sastavni dio Evropska konvencija o ljudskim pravima i još 16 međunarodnih dokumenata, koji građanima garantuju brojna prava i slobode.
Više od stotinu žrtava trgovine ljudima, od kojih je veliki broj djece, spaseni su u sklopu operacije koju su vodile državne i savezne agencije u državi Ohajo, saopšteno je danas iz kancelarije državnog tužioca.
Kovid-19 je donio nove trendove u trgovini ljudima.
Trgovina ljudima radi prosjačenja, seksualnog iskorištavanja, a naročito radi prisilnog rada ili bezočne eksploatacije, prijeti mnogima u BiH, a među naročito rizične grupe spadaju migranti.
Da li je BiH zaista zemlja u kojoj ljudima prijeti opasnost od modernog ropstva? Zvanični Vašington smatra da jeste i da državne institicije i pravosuđe ne čine dovoljno da se zaustavi trgovina ljudima
Obespravljeni radnici i radnice iz BiH mogu i u svojoj zemlji, a pogotovo u inostranstvu, postati plijen trgovaca ljudima i umjesto dobro plaćenog posla naći se u kandžama trgovaca ljudima.
U Srbiji su nedavno radnici iz Indije štrajkovali glađu, jer su im poslodavci oduzeli pasoše, novčano ih kažnjavali i žestoko im zakidali na platama.
„Nemam izbora, ćutim i trpim, moram.“ Koliko smo puta to čuli: na ulici, u kafani, na autobuskoj stanici? I ko izgovara ove riječi? Beskućnici? Prosjaci? Žrtve ratne torture? Ne. To su riječi koje svakodnevno ponavljaju hiljade radnika i radnica u Republici Srpskoj.
Na poslu trpe mobing, psihičko i seksualno zlostavljanje, gazde ih tjeraju na iscrpljujući i neplaćeni prekovremeni rad, ali radnici se ne usuđuju da se pobune, jer kažu: „Nemam izbora, moram čuvati posao, hranim djecu, imam kredit“.
Sindikati gube bitku, mnogi radnici u privatnom sektoru u opasnosti od modernog ropstva.
Seksualna eksploatacija žena najčešći je oblik trgovine ljudima u državama Zapadnog Balkana, a raste i broj radno eksploatisanih muškaraca. Među žrtvama je sve veći procenat djece, odnosno mlađih od 18 godina koji je dostigao oko 40 odsto, dok je starosna granica žrtava sve niža i za djevojčice iznosi 12 do 13 godina.
Žena koja je silovana kada je imala 11 godina ispričala je kako je njen otac pokušao da je natjera da se uda za svog napadača.
Najnoviji slučaj iz Splita, u kojem je bračni par djevojku iz BiH držao kao roba, ponovo je šokirao javnost i podsjetio na slične slučajeve u kojima su moderni robovlasnici iskorištavali slabu materijalnu situaciju nevoljnika koji su kod njih završavali u potrazi za bilo kakvim poslom.
Zašto natpis “zasnovano na istinitoj priči” koji vidimo na početku filma dodaje čitav novi sloj nekom djelu? I zašto nas takve priče privlače?
U Velikoj Britaniji osuđeno je pet muškaraca i tri žene porijeklom iz Poljske za krivična djela modernog ropstva i pranje novca.
Organizacija žena „Lara” iz Bijeljine dala je značajan doprinos u osnaživanju žena i njihovoj zaštiti od porodičnog nasilja, trgovine ljudima, kao i na unapređenju javno-političkog djelovanja i ženskog preduzetništva.