Manje djece, manje nastavnog kadra: Pad broja profesora u srednjim školama u Srpskoj
U srednjim školama u Srpskoj na početku ove školske godine broj zaposlenih nastavnika je iznosio 3.780, što je u odnosu na školsku 2022/2023. manje za 6,6 odsto.
U srednjim školama u Srpskoj na početku ove školske godine broj zaposlenih nastavnika je iznosio 3.780, što je u odnosu na školsku 2022/2023. manje za 6,6 odsto.
Slovenija je po visini prosječne plate u januaru 2024. lider među zemljama bivše SFRJ sa 1.477,34 evra, dok je Sjeverna Makedonija sa prosječnom neto platom od 643 evra na začelju. Hrvatska je na drugom mjestu (1.239 evra), Crna Gora na trećem sa 819 evra, a za evro manje ima Srbija koja je na četvrtom mjestu sa prosječnom neto platom u iznosu od 817,7 evra. Prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 679 evra.
Samoubistvo možda nije tabu tema u BiH, ali je definitivno tema o kojoj se jako malo govori i piše u javnosti.
Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u februaru ove godine iznosila je 1.392 КM i veća je za 80 KM u odnosu januar kada je iznosila 1.312 KM, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS.
Prosječna februarska neto plata u Republici Srpskoj iznosila je 1.392 KM i nominalno je veća za 6,1 odsto, a realno za 5,6 odsto u odnosu na januar, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
U Republici Srpskoj u 2022. godini zasađeno je oko 1,5 miliona sadnica šumskog drveća, čime je pošumljeno 470 hektara, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku, povodom 21. marta - Svjetskog dana šuma.
Šefovi država i vlada Evropske unije će u četvrtak i petak razmatrati otvaranje pregovora sa BiH. Međutim u EU se ne može bz popisa, a u BiH ne postoji ni najava kada bi se sljedeći popis mogao održati. A to znači da Brisel na mnoga pitanja neće dobiti odgovor.
Natalitet u Bosni i Hercegovini ide silaznom putanjom, potvrđuju novoobjavljeni podaci Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine, što postavlja pitanje ima li šanse demografskoj obnovi bosanskohercegovačkog društva.
Najčešće prezime u Republici Srpskoj je Savić, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Brojne cijene proizvoda u Srpskoj, koje svako domaćinstvo kupuje, nastavile su da rastu, pokazuju najnoviji podaci, oni za januar, koje je objavio Republički zavod za statistiku.
Kakav je život žene radnice u Republici Srpskoj? Ovo je pitanje postavljeno prije tačno 4 godine na “SI forumu”, koji je organizovala redakcija “EuroBlica” i portala Srpskainfo, i odgovor je bio – porazan. Šta se promijenilo od 2020. i da li smo danas makar korak bliže rodnoj ravnopravnosti u oblasti rada?
Za hranu, odjeću i obuću, zdravstvo, stanovanje, obrazovanje, kulturu i druge životne zahtjeve ili jednostavnije rečeno za svakodnevni život tročlana porodica u Srbiji u septembru prošle godine, prema podacima Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine Srbije, morala je izdvojiti 52.254,08 dinara, odnosno oko 872,20 KM, što je zapravo iznos minimalne potrošačke korpe u toj zemlji.
U Republici Srpskoj u januaru je proizvedeno ukupno 71.235 metara kubnih raznih šumskih sortimenata ili više za 42,3 odsto nego u istom mjesecu prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Najčešća ženska imena upisana u matične knjige rođenih u Srpskoj tokom proteklih godina bila su Sofija, Milica, Marija, Una i Ana, dok su se među najčešćim muškim imenima našli Luka, Lazar, Stefan i Vasilije.
Zaposleni u Stanarima, koji su lani u prosjeku mjesečno zarađivali 1.575 maraka i dalje su rekorderi po visini plata, a iako su radnici u Banjaluci primali 125 KM manje, uskoro bi mogli preuzeti tron budući da su primanja u najvećem gradu Srpske u posljednje četiri godine rasla mnogo brže.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procijenila je da će se do 2030. godine pojaviti globalni nedostatak od 18 miliona doktora i medicinskih sestara. Taj trend će pogoditi, uglavnom, zemlje s nižim dohotkom.
Prosječna neto plata u državama bivše Jugoslavije tokom decembra 2023. godine bila je najviša u Sloveniji (1.530 evra), a najniža u Sjevernoj Makedoniji (649 evra).
Najveća plata isplaćena u Republici Srpskoj u prošloj godini iznosila je 983.026 maraka, dok je u FBiH najveća mjesečna zarada bila 429.123 marke, podaci su poreskih uprava entiteta.
Ko je namjeravao da se nakon skoro tri decenije od završetka rata vrati na svoje ognjište on je to već odavno uradio, tako da su unutrašnje migracije sada između entiteta i Brčkog posljedica samo određenih benefita koje pruža Srpska, odnosno FBiH određenim kategorijama stanovništva.
U Srbiji tri puta više dječaka završava trogodišnje srednje stručne škole, dok gimnazije i četvorogodišnje škole završava veći broj djevojčica, pokazuje statistika.