Česnica je božićna tradicija. Ona se, prema narodnom vjerovanju, priprema kako bi doprinijela sreći i blagostanju ukućana.
Iako za praznično vrijeme kažemo da je vrijeme darivanja, jedan bizaran događaj mogao bi nas uvjeriti u suprotno. Kako je navela na društvenim mrežama jedna Srpkinja, kada je odlučila da kiti jelku, shvatila je da joj je ona zapravo ukradena.
Krsna slava mnogih pravoslavnih Srba, Đurđevdan, proslavlja se šestog maja, odnosno 23. aprila po starom kalendaru i mnogi običaji vezani su za ovaj praznik.
Bilo da ga zovemo Uskrs ili Vaskrs, ovaj praznik predstavlja praznik nad praznicima, jer slavi stradanje i vaskrsenje Spasitelja, Isusa Hrista.
Mali Božić ili Srpska nova godina, Srpska pravoslavna crkva i vernici praznuju 14. januara po julijanskom kalendaru.
Ništa ne okupi porodicu kao praznična jutra, uprkos modernim vremenima širom Srbije poštuju se običaji i tradicija, a da se ljubav prema praznicima i pravoslavnoj vjeri prenosi od malih nogu najbolje pokazuje porodica Marije i Nebojše Đukića iz sela Mala Ježevica kod Požege.
Četrnaestogodišnji David sa Voždovca u Beogradu osvojio je srca mnogih ljudi širom Srbije svojim nesvakidašnjim gestom uoči Božića, kada je na Badnji dan, umjesto da uživa u prazničnoj atmosferi sa porodicom, odlučio da sa osmijehom na licu i badnjacima, svojim komšijama izmami osmijehe.
Pravoslavni Božić nije samo vjerski praznik. To je vrijeme kada se prepliću tradicija, vjerovanja i običaji. I u svim narodnim vjerovanjima, od Badnjaka do Božića, najvažniji je mir, ljubav i zajedništvo.
Pravoslavni vjernici širom svijeta danas slave Božić, najradosniji hrišćanski praznik kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista.
Više od hiljadu građana sa sjevera Kosova prisustvovalo je liturgiji u Hramu Svetog Dimitrija u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, koju je služio mitropolit raško-prizrenski Teodosije, a potom je obavljeno nalaganje badnjaka.
Božićna trpeza bez česnice je nezamisliva, upravo ta tradicija okuplja sve ukućane oko stola i podseća koliko su porodični trenuci u miru, slozi, zdravlju i ljubavi važni.
Brojni vjernici dočekali su badnjak u porti Hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci nakon što je jutros krenuo iz prigradskog naselja Žeravica.
Istorija hljeba je tijesno vezana za istoriju čovječanstva, tako da nije bez razloga baš ova namirnica od davnina postala simbol života, okupljanja porodice i čuvar kuće. Hljeb spada u najsakralniji vid hrane, predstavlja simbol dobitka, izobilja i blagostanja, ujedno je vezan za sve svetkovine koje prate čovjeka, od rođenja pa do smrti.
Naziv Badnji dan je dobio po badnjaku koji se na taj dan siječe i pali, a to je ujedno i posljednji dan božićnog posta.
Glumica Mirka Vasiljević i pomoćni trener FK Crvene zvijezde Vujadin Savić imaju četvoro djece, a Badnje veče i Božić su praznici kada je čitava porodica na okupu, što se kod njih rijetko dešava zbog obaveza koje ih prate.
Pravoslavni vjernici koji Božić slave po julijanskom kalendaru danas obilježavaju Badnji dan. Pripremajući se za jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika, Božić, jedan od ključnih trenutaka je sječa badnjaka. Na društvenim mrežama već su počeli da se pojavljuju snimci ove tradicije, a jedan od njih izazvao je posebnu pažnju i podijelio Srbe.
Ratomir i Zlata iz Leposavića su više od pedeset godina zajedno, a Božićne praznike svake godine obilježavaju po tradiciji, u krugu porodice i po običajima kako su to radili i njihovi preci.
Badnji dan je najbogatiji hrišćanski praznik što se tiče običaja.
Pravoslavni vjernici danas obilježavaju jedan od najznačajnijih hrišćanskih praznika - Badnji dan, a za samo Badnje jutro se vezuju brojni običaji prepuni simbolike.
Dječji hirurg, ortoped i traumatolog dr Ninoslav Begović sa Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta "Dr Vukan Čupić" izjavio je jutros da su dežurni ljekari imali pune ruke posla sa mladima koji su u toku noći i jutra išli po badnjak i tom prilikom zadobili teške povrede sjekirom.
