Ovogodišnja suša spalila je dobar dio ljetine u Srpskoj, a na gotovo istoj muci su i voćari i ratari.
Ekstremno visoke temperature koje u Srpskoj na snazi skoro dva mjeseca, napravile su nesagledive štete na voću, povrću i žitaricama.
Ako je nešto ekološki čisto, to mora biti skupo, i obrnuto: zarada se može zgrnuti samo uz uništavanje prirode. Ova predrasuda, koja prati privredu i društvo u BiH, u posljednjih nekoliko godina je ozbiljno dovedena u pitanje.
Voćari u Srpskoj su ove godine na mukama, kao nikad do sada, klimatske promjene, mrazevi i visoke temperature kad im vrijeme nije, desetkovaće, kako kažu, rod i prepoloviti prihode.
Za voćarsku proizvodnju u Republici Srpskoj ova godina će biti jedna od težih, jer su loše vremenske prilike dovele do toga da pojedine vrste voća nemaju na svojim zasadima čak nijedan plod.
Berba jagoda, prvog sezonskog voća u Republici Srpskoj, u jeku je, a proizvođači tvrde da će dobar rod i cijena od 5 do 8 maraka po kilogramu donijeti dobru zaradu.
Rod pojedinog voća, poput jabuka, šljiva i trešanja, u Republici Srpskoj ove godine bi mogao biti mnogo manji od planiranog zbog visokih temperatura u aprilu te kasnih proljećnih mrazeva, što će, očekuju proizvođači, dovesti do visokih cijena , ali i većeg uvoza.
Prerađivači voća i povrća u Republici Srpskoj već su skrojili plan otkupa za predstojeću sezonu, ali se plaše da im konce ne pomrsi manjak sirovine na tržištu koju planiraju da pretvore u salate, sokove i džemove.
Za mandarine iz Turske, mango iz Brazila, mrkve iz Egipta, tikvice iz Albanije, breskve iz Srbije i grožđe iz Sjeverne Makedonije prošle godine bila je spuštena rampa za uvoz, jer je kod tih šest pošiljki utvrđeno povećano prisustvo ostataka pesticida iznad propisanih vrijednosti.
U narednim danima šljiva ulazi u fazu cvjetanja, a preporuka stručnjaka je da se odradi fungicidni tretman prije padavina u cilju zaštite od bolesti monilije.
Poljoprivrednici u Republici Srpskoj dobiće ove godine 108,2 miliona maraka za tekuću proizvodnju i 56,4 miliona za dugoročni razvoj, a skrojeni plan za raspodjelu novca nije po mjeri svih jer uzgajivači svinja tvrde da resorno ministarstvo nije prihvatilo ni dio njihovih prijedloga.
Poljoprivrednici u Republici Srpskoj nadaju se da će, zbog problema koji muče proizvođače u Evropi, domaće voće, povrće, meso, mlijeko i jaja konačno dobiti dugo željeni primat na tržištu BiH koje godinama zatrpava jeftina hrana iz uvoza.
Sve češći pokušaji uvoza hrane sumnjivog kvaliteta zbog prekomjerne upotrebe pesticida u proizvodnji naveli su nadležne u Srpskoj da pojačaju kontrole, za šta je ove godine izdvojeno duplo više novca nego ranije.
Danas je Svjetski dan jabuke, posvećen voću koje se gaji i jede širom planete, i koje ima posebnu simboliku u tradiciji mnogih naroda, pa i srpskog.
Otklanjanje prepreka za izvoz jabuka i krušaka u Rusiju voćarima u Srpskoj dalo bi vjetar u leđa da nastave ulagati i širiti proizvodnju, jer im je plasman voća u tu zemlju donosio dobru zaradu.
Prerađivači voća i povrća u Srpskoj ove godine odlučili su se za otkup sirovina pretežno od domaćih poljoprivrednih proizvođača bez obzira na to što kvalitet zbog vremenskih neprilika nije bio na zavidnom nivou.
Sezona “veselog stroja” uveliko se zahuktava, a brojni natpisi pored puteva širom Srpske svjedoče da i dalje ima onih koji prodaju višak rakije proizvedene za sopstvene potrebe te tako rizikuju da budu kažnjeni.
Kobasice, salame, začini, kompoti, džemovi, ajvar, pileća pašteta, jogurt, supe i deterdženti domaćih proizvođača u Srpskoj biće sniženi od 20 do 50 odsto u okviru kampanje „Društveno odgovorni“.
Zbog lošeg prinosa voća ove godine biće i manje rakije, u kazanima širom Srpske najviše će biti ispečeno jabukovače i loze, dok će šljivovice i viljamovke biti samo za sopstvene potrebe, a negdje ni toliko.
Vremenske neprilike umanjile su u pojedinim dijelovima Srpske prinose šljive i do 40 odsto.
