Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Svetog Simeona Mirotočivog, čije je svjetovno ime prije nego što se zamonašio bilo Stefan Nemanja.
Dok su jedni spremni da raskite jelku već 2. janura, drugi žele da prolongiraju prazničnu magiju koliko god mogu, ali činjenice su sljedeće: 13. januara dočekuje se Srpska Nova godina, koju mnogi nazivaju i pravoslavnom, i ona je posljednji praznik koji moramo da prebrodimo, kako bismo zaokružili svečarsku sezonu i nastavili živote uobičajenim tokom.
Pravoslavni vjernici obilježiće sutra treći dan Božića – Stefandan, posvećen Svetom prvomučeniku i arhiđakonu Stefanu, koji je prvi postradao za Hristovu vjeru polovinom prvog vijeka nove ere.
Bili ste na stotinu slava i čini vam se da vas više ništa ne može iznenaditi, ali ipak je dobro znati da svaki kraj ima neke svoje, posebne običaje, koji su se ponegdje zadržali do danas.
Povodom najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića, širom Srpske služene su jutarnje liturgije.
Danas se Božić u većini pravoslavnih domaćinstava u našim krajevima, i na selu i u gradovima, obilježava na sličan način. Na Badnji dan se unosi badnjak u kuću ili stan, a naveče se, u porodicama koje imaju djecu, organizuje pijukanje, u kojem se djeca “bore” za slatkiše i sitni novac.
Pravoslavni vjernici, koji poštuju julijanski kalendar, danas slave najradosniji hrišćanski praznik Božić – rođenje Isusa Hrista.
Najveća balkanska zvijezda Ceca Ražnatović poštuje sve praznike i obilježava ih onako kako tradicija nalaže, a kaže da njen sin Veljko unosi badnjak u kuću, dok ostali članovi porodice bacaju žito i novčiće.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslavlja danas Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista – Božić.
Pod teretom teških sjećanja i sa nadom da će se izboriti za bolji život, proslavile su Novu godinu, a sada spremaju svečanu trpezu za Božić, daleko od svojih domova, u kojima su godinama trpile nasilje.
S obzirom na činjenicu da su rijetki oni koji za vrijeme praznika imaju karaktera i volje da kažu „ne“ raznim gurmanskim specijalitetima, ljekari savjetuju da je, ipak, neophodno malo samokontrole, kako bi se izbjegle veće posljedice po zdravlje.
U periodu smjene dvije kalendarske godine kod Srba se najviše slavi jer su, osim Nove godine i Božića, aktuelne i brojne slave. Ono što prati svako slavlje jeste obimna trpeza i mnogo kalorične hrane, što utiče i na to da u prazničnom periodu bude najviše srčanih i moždanih udara.
Sveti Nikola je jedan od najomiljenijih i najpopularnijih hrišćanskih svetaca, a praznik posvećen njemu, koji pravolavci slave upravo danas, zbog svečarske atmosfere koja ga prati, željno isčekuju i djeca i odrasli.
Na Nikoljdan, 19. decembra 1992. godine muslimanska vojska iz Goražda na kućnom pragu svirepo je ubila 56 mještana Gornje Jošanice kod Foče, među njima 16 Višnjića, a jedna od rijetkih preživjelih iz ove srpske familije Dušanka Višnjić, danas Lalović, priča da još pamti lica zločinaca, dovikivanje i pucnjavu dok su pokušavali da je uhvate.
Pjevačica Ivana Selakov i njen izabranik Predrag Mirković danas obilježava Svetog Nikolu, a za tu priliku njihov dom je pažljivo dekorisan.
U domu folk zvijezde Cece Ražnatović danas se obilježeva slava Sveti Nikola, a tom prilikom u vili Ražnatovića okupljaju se brojni članovi porodice i prijatelji.
Jedna od najvećih srpskih slava, Sveti Nikola, uvijek pada u vrijeme božićnog posta i zato se sprema posna trpeza.
Jedan poguban i štetan običaj se polako iz neupućenosti u nekim našim krajevima uvlači u pravoslavni srpski narod.
“Kupujemo stvari koje nam ne trebaju, novcem koji nemamo, kako bismo zadivili ljude koje ne volimo!” Ova razvikana marketinška maksima, smišljena u slavu potrošačkog mentaliteta, mogla bi se primjeniti na štošta, pa i na stari srpski pravoslavni običaj – krsnu slavu.
Uprkos činjenici da mnogi građani Republike Srpske svojim primanjima jedva sastavljaju kraj s krajem, za proslavu krsne slave kod nas niti se štjedelo, niti se štedi.