Hrišćani širom svijeta danas obilježavaju Veliku subotu, dan u kom je, po predanju, Isus Hristos sišao u Had.
Vaskrs ili Uskrs, u nekim krajevima, poput Kosova i Metohije, Sjeverne Makedonije, Skadra - Veligden ili Velikdan, a u crkvenom bogosluženju Pasha Gospodnja, nazivi su koje Srbi koriste za praznik nad praznicima.
U pravoslavnom hrišćanstvu, Velika subota je dan duboke tišine, molitve i iščekivanja.
Da li se kaže Uskrs ili Vaskrs? Ovo je pitanje koje se često postavlja tokom jednog od najvažnijih hrišćanskih praznika, a koji nam je sve bliži.
Na Veliki petak, najtužniji dan za sve hrišćane, ne pjeva se, ne veseli, ne čuju se crkvena zvona, strogo se posti. Ali, mnogi su ovaj dan izabrali da obave kupovinu prije Vaskrsa, popiju kafu ili uplate tiket.
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, a uz njega se, osim vjerskih običaja, vezuju i brojna narodna vjerovanja.
Forum žena Gradskog odbora Socijalističke partije Srpske Banjaluka organizovao je tradicionalnu Vaskršnju porodičnu radionicu, posvećenu očuvanju pravoslavne vjere, narodnih običaja i temeljnih porodičnih vrijednosti.
U Hercegovini bojenje vaskršnjih jaja u lukovini i broću predstavlja najznačajniji običaj za predstojeći najveći hrišćanski praznik - Vaskrs, rekla je Srni Božana Đuzelović, viši kustos i etnolog u trebinjskom Muzeju Hercegovine.
Vaskrs je vrijeme kada se sve budi, kako u prirodi, tako i u ljudskim običajima i vjerovanjima. Maskote ovog praznika, zec i kokoška, postale su neizostavan dio proslave Vaskrsa, ali šta one zapravo predstavljaju i kako su se našle u hrišćanskom kalendaru?
Na praznik svjetlosti i pobjede života nad smrću, Vaskrs, u našem narodu vijekovima se njeguje običaj koji započinje sve - farbanje vaskršnjih jaja. I dok se danas jaja ukrašavaju na najrazličitije načine, digitalno se inspirišu i kreativno izražavaju, jedno jaje uvijek ostaje posebno: prvo jaje koje se farba u crveno.
Vaskrs je praznik nade, obnove i svjetlosti – trenutak kada se priroda budi, a srce ispunjava toplinom i verom u novi početak.
Naš narod od davnina vjeruje da dani u nedjelji nisu isti. Ima srećnih i nesrećnih, „dobrih“ i „loših“, onih kada treba izbjegavati određene poslove i onih kada ne valja podići ništa „teže od kašike“. Zašto bi se inače i govorilo „crni petak“, „čestita nedjelja“, „luda srijeda“…
Pravoslavni vjernici danas proslavljaju svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim- praznik Cvijeti koji je jedan od najradosnijih među pravoslavcima.
Praznik Cvijeti uvijek pada u nedjelju, dan poslije Lazareve subote.
U sjenci proljetnog sunca i mirisa probuđenih voćnjaka, Srpska pravoslavna crkva svake godine na poseban način obilježava jedan od najdirljivijih praznika – Lazarevu subotu, poznatu i kao Vrbica.
Lazareva subota je krsna slava koju je slavio i naš upokojeni patrijarh Pavle. Proslavlja se uvijek tačno osam dana prije Uskrsa, a uoči praznika Cvijeti.
U nedjelju koja prethodi najvećem hrišćanskom prazniku - Vaskrsu, pravoslavni vjernici širom svijeta proslavljaju Cvijeti, jedan od najradosnijih i najljepših praznika u crkvenom kalendaru. On u narodu nosi naziv po cvijeću i proljeću, ali njegovo duhovno značenje nadilazi zemaljske slike.
Da li ste znali za ovaj običaj. Jorgovan je cvijet koji simbolizuje sreću, blagostanje i harmoniju, pa ga je dobro unijeti u dom za Vaskrs.
U moru tradicionalnih srpskih jela, pita krompiruša zauzima posebno mjesto – jednostavna, zasitna, povoljna i savršena za dane posta.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Blagovijesti, radosni praznik koji se uvijek obilježava 7. aprila, devet mjeseci prije Božića.
