
Simbol života i zdravlja: Prema narodnom vjerovanju svako dvorište treba da ima ovo DRVO
Naši stari vjerovali su u moć biljaka i duboko poštovali predanja iz daleke prošlosti koja su naslijedili o njima.
Naši stari vjerovali su u moć biljaka i duboko poštovali predanja iz daleke prošlosti koja su naslijedili o njima.
Još od starih Slovena prenose se vjerovanja o lošem, odnosno pozitivnom dejstvu pojedinih vrsta drveća, poput onog da se hrast ne siječe i da se za Božić unosi grana.
Čudesna biljka čuvarkuća djelotvorna je za razne kožne probleme pri spoljašnjoj upotrebi, ali vrlo je efikasna i kada se jede.
Čuvarka kuće ili čuvarkuća, biljka je koju ima gotovo svako domaćinstvo jer, osim što je dekorativna, mnogi vjeruju da štiti dom i ukućane od zla.
Postoji vjerovanje da na krov kuće treba staviti čuvarkuću, ili peruniku, jer navodno štite od udara groma.
Čudesna biljka čuvarkuća djelotvorna je za razne kožne probleme pri spoljašnjoj upotrebi, ali vrlo je efikasna i kada se jede.
Naši stari vjerovali su u moć biljaka i duboko poštovali predanja iz daleke prošlosti koja su naslijedili o njima.
Prema vjerovanju starih Slovena postoji drveće koje nikako ne bi smjeli da sadite oko kuće.
Đurđevdan je praznik sa mnogo običaja i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost.
Inače, Đurđevdan je druga slava po broju proslavljanja u Srbiji iza Nikoljdana, a među najvećim je proljećnim praznicima. Za Đurđevdan se vezuju i mnogobrojni običaji koje bi trebalo ispoštovati.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra, 6. maja, obilježavaju Đurđevdan, praznik kojim se čuva uspomena na Svetog Đorđa.
Sutra pravoslavni vjernici proslavljaju Vaskrs, najveći hrišćanski praznik i dan Hristovog vaskrsnuća. Toga dana je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima, od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji, darivao vječni život.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković prisustvovao je danas tradicionalnom bojenju vaskršnjih jaja u porti Hrama Hrista Spasitelja, manifestaciji koju Grad već treću godinu zaredom organizuje sa Kolom srpskih sestara i Humanitarnim udruženjem žena „Duga“.
Na Veliki petak običaj i vjera nalažu da jaja treba farbati rano ujutru na Veliki petak, ali neće biti greška ako se farbaju na Veliki četvrtak ili Veliku subotu. Takođe, mnoge muči pitanje šta treba raditi sa jajetom od prošle godine, tzv. čuvarkućom?
Prvo jaje koje se farba na Veliki petak treba da bude crvene boje i ono se zove čuvarkuća.
Srpka pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Veliki petak.
Jedan od glavnih simbola Vaskrsa su jaja koja domaćice, prema pravoslavnim pravilima, farbaju na Veliki petak.
Približava se Vaskrs, a tradicija je da se na Veliki petak farbaju jaja. Obično se prvo farba čuvarkuća u crvenu boju i on se ostavlja do sledeće godine, a nakon toga se farbaju i ostala jaja koja će uljepšati svaku uskršnju trpezu.
U Srbiji se jaja farbaju za Vaskrs još od 16. vijeka i bez tog posebnog običaja ne možemo ni da zamislimo jedna od najradosnijih hrišćanskih praznika.
Zmija čuvarkuća se javlja kao mitsko biće i koje obično živi u temeljima kuće ili u ognjištu. Vjeruje se da zmija čuvarkuća predstavlja ili rodonačelnika porodice, odnosno prvog pretka koji je formirao tu porodicu, ili u nekim krajevima je to predak koji je bio najzaslužniji i koji se po nečemu istakao.