Elektrokrajina“ Banjaluka planira se zadužiti 38 miliona evra kod Evropske banke za obnovu i razvoj kako bi refinansirala postojeće kredite i sanirala distributivnu mrežu, saznaje CAPITAL.
Od početka mjeseca šestomjesečni euribor, odnosno kamata koju banke najčešće zaračunavaju prilikom odobravanja kredita, porastao je za pola procenta i sada iznosi 2,5 odsto.
Dok su režimski sljedbenici danas i juče pisali hvalospjeve o zaduženju na međunarodnom tržištu kapitala, ‘zaboravili’ su da kažu koja je cijena tog zaduženja, saopštila je Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, ukazujući na posljedice koje će građani morati da podnesu zbog još jednog zaduženja i odluke vladajuće strukture u Republici Srpskoj.
Jedino gore od zaduženja po 6,25% i ukupne kamate od preko 300 miliona KM je samohvalisanje vlasti kako je ovo veliki uspjeh.
Dok opozicija ponovo najavljuje „katastrofu“ i „bankrot“ zbog novog zaduženja Republike Srpske na Londonskoj berzi, na društvenim mrežama pojavio se video koji podsjeća na gotovo identične tvrdnje iz prethodnih godina – uz poruku da su se, uprkos takvim prognozama, realizovali brojni infrastrukturni projekti.
Bosna i Hercegovina bilježi najveći rast cijena nekretnina u regiji. U posljednjih pet godina porasle su za čak 71 odsto. Dok su Hrvatska i Slovenija imale znatno blaži rast, domaće tržište doživjelo je nagli skok.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ponovo je u Plan javnih nabavki grada Banjaluka uvrstio projekat izgradnje javne rasvjete po ESCO modelu vrijedan 35,4 miliona KM sa PDV-om, uz najavu da bi novi tender mogao biti pokrenut krajem marta, nakon što je prethodni poništen.
Garantni fond Republike Srpske naplatio je oko 700.000 maraka od načelnika Šipova Milana Kovača po osnovu garancije koju je njegova Drvna industrija (DIŠ) dobila kada se preko berze zadužila za 2,2 miliona maraka.
Kredit od 22 miliona evra koji je Vlada Republike Srpske polovinom ovog mjeseca podigla kod „Alta banke“ Beograd završiće na računu kompanije „Drvo–Export“ iz Teslića iza koje stoji teslićki biznismen Srđan Klječanin Rufi.
Pune četiri godine od kada je sa operaterom raskinuo ugovor i vratio opremu za televiziju, Bojanu Petkoviću iz Laktaša kompanija za naplatu potraživanja “ODM Collections” iz Sarajeva pokušava da naplati dug za koji on odlučno tvrdi da nikada nije postojao.
U Okružnom sudu u Banjaluci danas je počelo ponovljeno suđenje bivšem premijeru Republike Srpske, Aleksandru Džombiću ,optuženom za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa kreditom od 19,4 miliona KM koji je Investiciono-razvojna banka RS dodjelila "Energoliniji" iz Zvornika.
Banke u Republici Srpskoj prošle godine ostvarile su dobit od 267 miliona maraka, što je za 20 miliona više u odnosu na godinu ranije, a ekonomisti ocjenjuju da je rast profita, prije svega, posljedica stabilnog poslovanja i zadržane visoke profitabilnosti sektora, ali i nedovoljnog plasmana sredstava u privredu.
Banke u Bosni i Hercegovini su u prošloj godini imale dobit oko 880 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih Agencija za bankarstvo.
Milijarda maraka. Tako zvuči najavljeno zaduženje Republike Srpske. Veliki broj, kratko saopštenje u kojem se zaduženje predstavlja kao veliki uspjeh, jer će doći sa međunarodnog finansijskog tržišta.
Cijene stanova rastu ali i kirije. Zato je svakodnevna dilema da li je isplativije dići kredit ili plaćati najam.
Vlada Republike Srpske, koja je najavila da će se na međunarodnom tržištu zadužiti za oko milijardu KM, mogla bi to učiniti pod znatno povoljnijim uslovima da ne izbjegava saradnju sa Međunarodnim monetarnim fondom.
Najavljeno je da će se Republika Srpska na međunarodnom finansijskom tržištu zadužiti za oko milijardu KM. Prema ranijoj odluci Narodne skupštine kamatna stopa će biti između 5,5 i 6 odsto.
Depoziti stanovništva su za godinu dana porasli za 2,03 milijarde KM, pokazuju podaci o monetarnim kretanjima koje je objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine.
Sandro Silajdžić stigao je u Sjedinjene Američke Države kao petogodišnjak, bježeći od rata u BiH.
Da se običan građanin u Republici Srpskoj može zadužiti po nižoj kamatnoj stopi nego sama Vlada RS, na prvi pogled zvuči nelogično. Međutim, ekonomisti upozoravaju da je riječ o sasvim normalnoj pojavi u tržišnim uslovima i jasnom signalu povećanog rizika i nepovjerenja finansijskog tržišta prema vlastima.
