U naseljima Blagaj Rijeka i Blagaj Japra kod Novog Grada divlje svinje pričinile su štetu na usjevima kukuruza i pšenice, zbog čega su poljoprivrednici bili prisiljeni da presijavaju parcele.
Jedan od lijepih običaja koji i danas živi u manastiru Tavna, nedaleko od Bijeljine, jeste moba - dobrovoljan rad dobrih ljudi. Drvo se na drvo oslanja, a čovjek na čovjeka, stara je narodna mudrost koju su mnogi zaboravili u žurbi savremenog života.
Jedini sertifikovani proizvođač organskog povrća u Semberiji, “Agroplan”, ove godine svoje proizvode isporučuje i na kućnu adresu kupcima.
Berbu kukuruza koju, zbog kiše i lošeg vremena, Boro Sekulić iz sela Sreflije kod Kozarske Dubice nije uspio da završi jesenas, organizovao je u februaru.
Mlinovi na Savi kod Gradiške, koji su nekada bili neophodni za meljavu žita, te predstavljali turističku atrakciju, novom knjigom profesora Hikmeta Hadžialagića vraćeni su u sjećanje mještana.
Ovogodišnji rod kukuruza u potkozarskim i lijevčanskim opštinama je od osam do 12 tona po hektaru, što je znatno bolje nego prošle jeseni.
Sjetva ozimih žitarica u Srpskoj počela je kasnije zbog vremenskih prilika, ali se obavlja u izuzetno dobrim uslovima.
Domaći ratari u svakom pogledu mogu da budu zadovoljni ovom sezonom, i kad je riječ o prinosima, i kvalitetu poljoprivrednih kultura.
Za razliku od svojih vršnjakinja, Vedrana je noćne izlaske zamijenila kabinom traktora, baliranjem sela i radom na farmi, svojoj.
U Semberiji je počela žetva ranih sorti, a bliži se i berba kukuruza. Vremenske prilike pogodovale su ove godine usjevima, pa se očekuje dobar rod.
Na šamačkom području narednih dana će intenzivno početi berba kukuruza, kojim je zasijano oko 5.000 hektara, a očekivani prinos je od devet do 12 tona po hektaru, rekao je Srni samostalni stručni saradnik za poljoprivredu u opštini Šamac Mladen Adžić.
Ovogodišnji visok prinos kukuruza u podnorudničkim selima donio bi berićet ovdašnjim poljoprivrednicima da se na njihovim parcelama nisu pojavile divlje svinje.
Vremenske prilike pogodovale su kukuruzu, pa većina ratara u Srpskoj očekuje rekordan rod. Prinos će biti nešto manji na pojedinim njivama u Semberiji, a djelimično i u Posavini i Lijevče polju, na kojima je usjeve zahvatilo oboljenje “crvenilo kukuruza”.
Restriktivne mjere i zatvaranje granica zbog pandemije virusa korona, koji su onemogućili uvoz u BiH, primorali su domaće otkupljivače da se orijentišu na domaću proizvodnju.
U toku je berba kukuruza šećerca iz plastenika, koji u Semberiji nije zastupljen, iako je isplativ, jer nema rizika ni dodatnih ulaganja. Idealna predsjetvena kultura ne iziskuje troškove hemijske zaštite ni angažovanje radne snage, do koje je sve teže doći. S druge strane, prvi rod ima dobru cijenu i osiguran plasman, jer prispjeva 20-30 dana ranije nego šećerac sa otvorenog prostora.
Nakon više neuspješnih pokušaja pokretanja proizvodnje u dubičkom HPK (Hemijska prerada kukuruza), čiji je vlasnik država sa 71 odsto, u ovom preduzeću jedino rješenje vide u stečajnom postupku koji su pokrenuli u aprilu.
Treba učiniti sve da do smanjenja plata u javnom sektoru ne dođe, jer bi to oborilo javnu potrošnju. Manje plate bi značile i manje penzije, i tu nemam nikakvu dilemu da se mora zadržati postojeći nivo plata i penzija. Moj pristup tom pitanju je već sada jasan.
Poljoprivrednu proizvodnju ove godine karakterisalo je pojačano prisustvo korova, štetočina i biljnih bolesti kako na ratarsko-povrtarskim tako i na voćarskim kulturama. Pojavile su se i nove štetočine poput stričkovog šarenjka na soji koji do sada nije zabilježen na našem području.
Berba kukuruza kojim je ove godine zasijano 7.000 hektara završena je na više od 50 odsto površine, a prinos se kreće od osam do deset tona po hektaru.
Poljoprivrednik iz Crepaje u Srbiji poginuo je prilikom berbe kukuruza.