U posljednje vrijeme građani regiona svjedoci su promjena kakve su do prije samo nekoliko godina bile nezamislive.
Šta stoji iza političkog rata stranaka u Federaciji BiH oko konstitutivnosti Srba u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) oko koje već mesec dana traje rasprava bošnjačkih i hrvatskih partija?
Đačka knjižica Stevke (Đurić) Blesić iz 1939. godine, koju su sačuvali njeni potomci u Gradiški, podsjetila je Momčila Marjanovića (89), Stevkinog školskog druga, a potom dugogodišnjeg učitelja, na koncept školstva u vrijeme Kraljevine Jugoslavije.
Obuka učenika neplivača, koju sprovodi JP „Akvana“ u saradnji i uz podršku Gradske uprave, planirano je da bude organizovana i ove godine.
Koliko su samo današnje generacije izgubile zato što nas je napustio profesor Milorad Telebak, jedan od najpoznatijih srpskih lingvista. Čovjek čija je misija bila da tečno i pravilno govorimo srpski.
Nisam pročitao, ali znam. Nisam pročitao, a i što bih, znam ja dobro šta tamo piše. Nisam pročitao i neću da čitam, ništa to ne valja. Nisam čitao, ali potpisujem svaku riječ.
Stele sa uklesanim citatima Alije Izetbegovića postavljene su u centru Sarajeva tako da građani i turisti mogu pročitati autentične ili posuđene umotvorine o mudrosti, nauci, umjetnosti, lopovlucima i uspravnosti ispod zvijezda.
Osnovna škola "Ivo Lola Ribar" iz Rume započela je upis polaznika u program osnovnog obrazovanja odraslih.
Sankcija je kazna, ali ako nešto sankcionišeš, ti to zapravo odobravaš. Tako nas, bar, većina uči u školi ili na fakultetima, zbog čega se dilema oko pravilne upotrebe riječi sankcionisati provlači kroz većinu našeg odraslog i profesionalnog života.
Koliko god ih kudili, kriveći ih za sve i svašta, od širenja korone do medijske nepismenosti, građani su, definitivno, najbolje što Bosna i Hercegovina ima. Pokazala je to i afera sa italijnskim smećem u Drvaru, Bosanskom Grahovu, Bihaću...
Čak 81 odsto roditelja priznalo je da radi zadaću umjesto svoje djece, osnovaca koji prate nastavu na daljinu u Republici Srpskoj. Više od trećine roditelja zabrinuto je zbog nivoa i kvaliteta znanja koja će njihova djeca da usvoje tokom ovakvog vida nastave.
Više od 400.000 ljudi u regiji, koji ranije nisu primali socijalnu pomoć, moglo bi skliznuti u siromaštvo. U BiH bi do zime broj siromašnih mogao porasti na više od million ljudi, a prijeti nam i porast funkcionalne nepismenosti.
Da li će u BiH i Srbiji, koje se ni prije krize izazvane pandemijom korona virusa nisu mogle podičiti pravednim i efikasnim sistemima socijalne zaštite, siromašni postati još siromašniji? I da li će digitaizacija dovesti do toga da o ljudskim sudbinama odlučuju mašine i algoritmi, uz pomoć korumpiranih funkcionera?
Poslanik u NSRS, Nebojša Vukanović, nastavio je sa napadima na svoje opozicione kolege iz SDS na Tviteru.
“Razdvajam neznam po kućama” – iza ovog oglasa koji je postao hit na društvenim mrežama, stoji predana profesorka Kristina, koja, osim časova u jednoj beogradskoj osnovnoj školi drži i časove.
Živimo u potpuno izopačenom vrijednosnom okviru, gdje izazivanje skandala privlači pažnju gledalaca čak i kada se radi o Narodnoj skupštini u kojoj se odlučuje o sudbini građana.
Strahovanja stručnjaka su bila opravdana: Samo 5 dana nakon objavljivanja, po mnogima šokantnih, rezultata PISA testiranja, koji su pokazali da je svaki drugi 15-godišnji đak u BiH funkcionalno nepismen, ova je tema pala u zaborav. Zatrpale su je druge šokantne vijesti, a problem od kojeg zavisi budućnost i razvoj, gurnut je na marginu.
Društvo koje ne može da se odluči da li cijeni ili ne cijeni znanje, sistem koji školuje nedovoljno dobre nastavnike, porodice koje stavljaju ocjene ispred znanja svoje djece, obrazovanje koje više pažnje posvećuje teoriji, nego praksi i razmišljanju, i teško se mijenja.
Od početka godine, ukupno 388 učenika osnovnih škola uspješno je prošlo besplatnu obuku neplivača, koju organizuje Gradska uprava u saradnji sa Javnim preduzećem „Akvana“.
Penzionerima nude čarobne lijekove, gospođama u izvjesnim godinama romansu sa stasitim američkim oficirom, dokonoj omladini dojavu “siguricu” za kladionicu, a ljudi u sve to vjeruju i šalju “dobrotvorima” novac i lične podatke.
