
Predsjedniče, šta sad kažete: Srpska zabilježila NESLAVNI REKORD U BROJU ROĐENIH, demografi se VEĆ ODAVNO DRŽE ZA GLAVU
U Srpskoj za dan rođeno 9 beba!

U Srpskoj za dan rođeno 9 beba!

U 16 od 25 opština, većinom na sjeveru Crne Gore, prošle godine zabilježen je negativan prirodni priraštaj, a najveća razlika između broja umrlih i rođenih zabilježena je u Pljevljama.

Srpskoj i BiH prijeti jedan sveopšti demografsko-ekonomski krah na koji, po svemu sudeći, nećemo dugo čekati.

Da je broj đaka u školama svake godine sve manji, znamo. Ali, znate li da je za jednu deceniju upisano 1.526 prvačića manje? Ili, da je prije 10 godina osnovne škole pohađalo 95.460, a ove školske godine ih je 82.346?

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i UNFPA, Populacijski fond Ujedinjenih nacija, danas su zvanično predstavili Nacrt strategije demografskog oporavka i razvoja Federacije Bosne i Hercegovine za period 2024–2031.

Kada je uveden 2017. godine, materinski dodatak bio je izjednačen s tadašnjim minimalcem. U godinama koje su dolazile i prolazile, minimalac je rastao, a materinski dodatak je ostajao isti.

U prvim neizvjesnim poslijeratnim godinama u Republici Srpskoj rađalo se više djece nego u posljednje dvije decenije, a broj umrlih takođe je bio manji nego danas u vrijeme ekonomske “stabilnosti” i “prosperiteta”.

Profesor na Katedri za društvenu geografiju, demografiju i turizam banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta Draško Marinković smatra da bi sprovođenje pronatalitetnih mjera populacione politike u Srpskoj trebalo da bude imperativ jer je to strateški nacionalni interes

Smanjeno rađanje i migracije rapidno pustoše Bosnu i Hercegovinu, a prognoze za naredni period još su pesimističnije.

Škola bez prvačića, još jedan je u nizu pokazatelja trenutne demografske slike.

Republika Srpska ima 18 razvijenih jedinica lokalne samouprave, odnosno gradova. Neki su veći, neki manji, a neki iznenađenje na „listi“. Mi smo pitali građane da li smatraju da stvarno žive u razvijenom mjestu, šta to imaju, a šta im nedostaje.

Demografsku sliku Republike Srpske u 2023. godini karakteriše povećan broj rođene djece i pozitivan prirodni priraštaj u četiri lokalne zajednice – Laktašima, Kotor Varošu, Istočnom Drvaru i Petrovcu, rekao je Aleksandar Majić sa Katedre za društvenu geografiju i demografiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci.

U Hrvatskoj je prošle godine rođeno 32.170 djece, najmanje od 1991. godine, navodi se u izvještaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o prirodnom kretanju stanovništva u 2023. godini.

Bosna i Hercegovina nalazi se na sedmom mjestu liste država svijeta s najvećim očekivanim padom populacije do 2050. godine.

Dugo vremena se licitira brojem stanovnika u Republici Srpskoj, a u njoj živi 1.007.820 ljudi.

Tekst objavljen 1984. godine u poznatom dječijem časopisu, ilustrovao je kako je država koje više nema izgledala nakon četiri decenije postojanja.

U demografiji postoji kolokvijalni izraz da ne postoji bolja kontracepcija od momačke i djevojačke sobe. To znači da moderni, mladi i odgovorni ljudi neće zasnivati porodicu sa mamom i tatom u susjednoj prostoriji. Prema demografu, prof. dr Petru Vasiću, upravo je nedostatak sopstvenog krova nad glavom jedan od razloga zašto se i pored pojačanih populacionih mjera, prošle godine rodilo najmanje beba otkako se vodi statistika.

Negativan prirodni priraštaj i iseljavanje stanovnika, rezultirali su time da BiH godišnje izgubi oko 1,5 odsto stanovništva.

Sela i gradovi u Srpskoj nezaustavljivo se prazne, a da populaciona rješenja za kojim Republika sporadično poseže ne mijenjaju višegodišnje negativne trendove pokazuju najnoviji podaci statističara prema kojima je za deceniju izgubljeno 56.360 stanovnika.

Demografska slika Bosne i Hercegovine sve je crnja. Tako se iz godine u godinu broj penzionera u BiH povećava u odnosu na broj radnika.