Za radnike koji dolaze u Njemačku iz zemalja van EU život je znatno skuplji nego kod kuće. U nekim zemljama životni troškovi su gotovo 70 odsto manji nego u najvećoj evropskoj ekonomiji.
Za radnike koji dolaze u Njemačku izvan EU život je znatno skuplji nego kod kuće. U nekim zemljama životni troškovi su gotovo 70 odsto manji nego u najvećoj evropskoj privredi.
U Republici Srpskoj radi nešto više od 900 stranih radnika, zvanični su podaci. Najviše u Banjaluci, što se može i primjetiti. Ima ih na različitim gradilištima, a rade i kao perači prozora. Naši radnici, u želji za boljim životom, pakuju se put Evrope.
Dok veliki broj radnika iz Republike Srpske odlazi u inostranstvo da radi, u Srpskoj je za prvih pet mjeseci ove godine dozvolu za rad dobilo 929 stranaca, među kojima, osim državljana Srbije i Nepala, ima radnika iz Indije, Turske, Kine, Bangladeša, Ruske Federacije.
U Hrvatskoj je prošle godine ukupno izdano 172.499 dozvola za boravak i rad, od toga u najvećem broju u građevinarstvu (68.912), turizmu i ugostiteljstvu (45.868), industriji (24.034) i trgovini (5126).
Prvi podaci o broju osiguranika na Hrvatskom zavodu za penziono osiguranje pokazuje nove rekordne vrijednosti u posljednje tri decenije. U aprilu je broj zaposlenih premašio 1.69 miliona i u odnosu na prethodnu godinu povećan je za oko 52 hiljade, oko 3 odsto.
Radnik B.R. (30) koji je juče povrijeđen u eksploziji u fabrici u Leštanima kod Beograda, preminuo je usljed povreda.
Tradicionalno se u penziju odlazilo s navršenih 65 godina, ali sada se sve više ljudi suočava s idejom da je napuštanje radnog mjesta u šezdesetima nerealno ili čak nerazumno, naročito s obzirom na današnje okolnosti - sve duži životni vijek i povećanje troškova života.
Durga Fujal se nadala da će započeti novi život kada je sletila u Hrvatsku, ali se suočila sa teškom bitkom da se prilagodi, piše u srijedu francuska novinska agencija AFP.
U Republici Srpskoj evidentan je nedostatak radne snage, posebno u sektorima građevinarstva, poljoprivrede i ugostiteljstva i turizma.
Zbog velike potrebe poslodavaca i nedostatka radne snage na domaćem tržištu, u Hrvatskoj je iz dana u dan sve veći broj stranih radnika i dok su u prošlog godini bili najbrojniji oni iz BiH i Srbije, od početka ove godine su to radnici iz Nepala.
Građevinci iz Turske i drugih azijskih zemalja koji na gradilištima u BiH mahom obavljaju jednostavne fizičke poslove, poslodavce koštaju mnogo više od domaće radne snage, a prema riječima upućenih i njihove plate znatno premašuju zaradu lokalaca.
Standard jedne zemlje najbolje određuje njena minimalna neto plata i procenat koji se od minimalca mora izdvojiti za potrošačku korpu, odnosno za hranu i druge najneophodnije potreba bez kojih čovjek ne može preživjeti..
U Hrvatskoj je na početku godine zabilježen blagi pad potražnje za radnicima iz BiH koji se ipak, radije okreću Njemačkoj koja im nudi bolji financijski paket i radne uslove.
Put za boljim životom obično vodi na Zapad. Za veliki broj radnika iz azijskih zemalja Bosna i Hercegovina je ta obećana destinacija.
Na tržištu rada u Srbiji već godinama unazad nedostatak radne snage nadomješćuje se radnicima iz inostranstva, a oni uglavnom dolaze iz azijskih i afričkih zemalja.
Uvoz radne snage u Bosni i Hercegovini postaje već ustaljena praksa.
Jedna firma iz Laktaša, u nedostatku domaćeg kadra, već godinu dana zapošljava radnike iz daleke Indije. Radnici kažu da su zadovoljni primanjima i uslovima rada.
Grupa od 41 muškarca koji su ranije ove sedmice spaseni iz urušenog tunela na indijskim Himalajima su dobro i vratiće se svojim kućama narednih dana nakon što su otpušteni iz bolnice.
Indijske spasilačke službe izvukle su sve građevinske radnike koji su 17 dana bili zarobljeni u urušenom tunelu u Himalajima, izjavili su danas zvaničnici.