
Briga za stare osobe u Gradiški: Iz budžeta 2,7 miliona za socijalne potrebe
Iz gradskog budžeta u Gradiški ove godine je za socijalne potrebe, posredstvom Centra za socijalni rad rezervisano 2.700.000 KM a ova suma se svake godine povećava.

Iz gradskog budžeta u Gradiški ove godine je za socijalne potrebe, posredstvom Centra za socijalni rad rezervisano 2.700.000 KM a ova suma se svake godine povećava.

Suočeni sa trenutnim okolnostima u vanrednoj situaciji koja nas je sve zadesila tokom pandemije virusa COVID-19, uprkos brojnim problemima i poteškoćama, Eko toplane uredno isporučuju toplotnu energiju, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić zatražio je danas od nadležnih službi da hitno istraže zašto je u subotu ugašen gradski sistem daljinskog grijanja, ističući da se radi o postupku koji je u uslovima vanredne situacije za krivično gonjenje, saznaje Srpskainfo.

Do kraja sezone grijanja 2019/2020. ostalo je nešto više od jednog mjeseca. Dosadašnji rezultati i analize pokazuju da je sezona uspješna, a kvalitet grijanja u odnosu na prethodne godine poboljšan, rekli su u Eko toplanama.

Protiv Bojana Mrđenovića (31) i Dragana Miletića (46) podignuta je optužnica zbog sumnje da su na području Banjaluke počinili 10 krađa, a krali su sve, od skupocjenih viskija do ruževa za usne.

Potrošači su sve više svjesni svojih prava i sve češće se žale, ne toliko na trgovce u radnjama, koliko na pružaoce komunalnih usluga, poput telekomunikacija, gradskog grijanja, odvoza smeća ili isporuke i naplate struje.

U gradskom prostoru u Ulici prve krajiške brigade narodne odbrane 1, do kraja februara biće otvoren javni vrtić za 50 mališana.

Zbog kvara na toplifikacionoj mreži, bez gradskog grijanja od jutros je javni vrtić “Naša djeca” u centru grada.

Kako bi se obezbijedilo više prostora za nove investitore Grad Banjaluka odustaje od izgradnje rejonske kotlovnice, koja je bila planirana u sklopu prostora Poslovne zone Ramići.

U obnovu dotrajale distributivne mreže preduzeće “Eko toplane” planira ove godine uložiti dva miliona KM kako bi se u idućoj sezoni smanjile šanse za kvarove na toplovodu.

Posljednjih nekoliko dana Bijeljina je jedan od gradova u regionu sa najzagađenijim vazduhom. Izmaglica i smog najuočljiviji su u prvim večernjim časovima, a zagađenost je najveća od 17 do 22 časa uveče i od 5 do 8 ujutro.

Za adaptaciju unutrašnjosti zgrade kulturnog centra Banski dvor u Banjaluci potrebni su milioni maraka i takva investicija će morati sačekati bolja vremena.

Za obnovu objekata osnovnih škola ove godine iz budžeta Grada Banjaluka biće izdvojeno 200.000 KM, a lista prioriteta bi trebala biti gotova početkom marta.

Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža imaju ozbiljan problem sa zagađenim vazduhom, dok se u Doboju, Banjaluci, Prijedoru, a povremeno i Bijeljini mještani ovih dana bore sa smogom. Stručnjaci upozoravaju da je krajnje vrijeme da se preduzmu mjere, a problem shvati ozbiljno.

Akademija, monografija, sedam premjera te posebno izdanje Tetar festa „Petar Kočić“ samo su dio sadržaja kojim će se ove godine obilježiti 90 godina rada i postojanja nacionalnog teatra u Banjaluci.

Cijelu zimu građani se vajkaju kako vazduh u Banjaluci nikada nije bio gori i da bukvalno ne mogu disati. Zvanična mjerenja, od 3. do 9. januara, pokazuju da je čak šest dana vazduh bio prekomjerno zagađen lebdećim česticama.

Minulu godinu obilježile su dvije velike eko afere: piralen u “Incelu” usred Banjaluke, te najava da će Hrvatska graditi odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, na granici sa BiH, nadomak Novog Grada. Ekolozi, međutim, tvrde da ima i drugih problema, koje u 2020. valja hitno rješavati.

Britanski ambasador u Bosni i Hercegovini, Metju Fild, ovih dana se pridružio akciji pod nazivom „Ne gušimo Sarajevo“, koji je trenutno drugi najzagađeniji grad na svijetu, a prvi u BiH.

Rekonstrukcija tri psihijatrijske klinike u Republici Srpskoj, te Doma za lica sa invaliditetom, koji zbrinjava ženske osobe sa smetnjama u razvoju u Višegradu, trebalo bi da počne u ovoj godini.

U proteklih deset godina mjesečni troškovi života u Republici Srpskoj porasli su za skoro 300 maraka, dok je u ovom periodu prosječna plata povećana za nešto više od 130 KM, što znači da rast primanja ni približno nije pratio poskupljenje roba i usluga.