Kružni tok na Istočnom tranzitu pušten je u rad prije tri mjeseca uz prisustvo republičkih zvaničika, ali podzemni prolaz za pješake do danas nije urađen do kraja.
Afera „Piralen“ mjesecima potresa javnost, ali se njen epilog još ne nazire. Farmaceutski otpad, koji od 1996. ugoržava selo Jasenovi Potoci kod Mrkonjić Grada, još je na istom mjestu.
Bambi iz Pecke i ja vam želimo da nedjelju provedete na suncu u prirodi, poručila je Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu Banjaluka, na svom fejsbuk profilu, pozivajući građane da podrže kampanju “Solarna Pecka”, čiji je cilj prikupljanje novca za ugradnju solarnih panela i kolektora u ovom selu kod Mrkonjić Grada, nedaleko od izvora Sane.
Banjaluka ima 57 mjesnih zajednica i trenutno nijedna nema pristup internetu već se svi dopisi moraju fizički nositi u Gradsku upravu. To pogotovo pravi pobleme za seoske dijelove, koji su po 20 i više kilometara udaljeni od centra.
Poslije više od četiri decenije, Banjaluka bi uskoro trebalo da dobije novi Urbanistički plan koji će da definiše viziju budućeg razvoja grada, nakon što je izabran izvođač ovog posla.
Električni trotinet postao je dobar način za “probijanje” kroz gradsku gužvu ali i jednostavno prevozno sredstvo koje može dostići brzinu od 40 kilometra na sat. Nešto što smo koristili u jednom periodu djetinjstva, a zatim ga “prerasli”, danas je postalo sinonim za prevoz do posla, doduše nešto malo modernizovan.
Cilj projekta “Solarna Pecka” je da se solarna energija dovede u ovo selo nadomak Mrkonjić Grada, kroz model građanskog učešća i zajedničkog ulaganja.
Nakon skandala koji se desio kada je Majk Gov, jedan od glavnih kandidata za novog premijera Velike Britanije, priznao da je ranije uzimao kokain, došlo je do novog incidenta koji je uzdrmao njegov imidž među konzervativnim poslanicima.
Pet je do dvanaest, kad je u pitanju zaštita životne sredine u BiH, pogotovo u Banjaluci, ali nadležni reaguju prekasno i neadekvatno, tek u 12 i pet, i to na način koji dodatno zbunjuje građane.
Na Jahorini je danas, povodom Međunarodnog dana zaštite životne sredine, organizovana akcija čišćenja ove planine kojoj se odazvalo više od 300 učesnika.
Manje od četiri odsto građana BiH vozi automobil mlađi od 10 godina, dok je broj registrovanih vozila sa godištem ispod 1991. godine, znatno veći.
Višemilionske investicije u privredi te donacije iz zemlje i svijeta u oblasti infrastrukture ubrzano mijenjaju ekonomsku sliku, uslove života te izgled gradiškog kraja. Dugačak je spisak uspješnih projekata implementiranih u posljednje dvije godine na području Lijevče polja i Potkozarja. Najznačajnija su ulaganja u oblasti metalske, tekstilne, drvoprerađivačke te industrije namještaja.
Banjalučani, nemojte piti vodu iz vodovoda, Vrbasom plove otrovi, u Vrbanju iscurilo opasno ulje, a kancerogeni piralen vreba iz “Incela”… i tako dalje. Kad nema jasnih i pravovremenih zvaničnih informacija glasine se šire kao korov i začas preuzmu javni prostor.
Evropski zeleni, veliki pobjednici Evropskih izbora, koristiće svoju novostečenu moć u rasparčanom parlamentu da bi se borili za hitne klimatske mjere, socijalnu pravdu i civilne slobode, rekli su lideri pokreta.
“Postavlja se pitanje zašto uvijek reagujemo na posljedice, a ne na uzroke. Ako su za problematiku kancerogenog ulja nadležni znali godinama, postavljamo pitanje ko je odgovoran i da li će odgovarati za nesavjesno ponašanje? Ovo nikako nije bezazleno niti zanemarivo, u pitanju je potencijalno dugoročno zagađenje i ugrožavanje velikog broja građana.”
Povodom zagađenja zemljišta u krugu bivše banjalučke fabrike “Incel” izuzetno toksičnim uljem piralen, aktivisti Centra za životnu sredinu Banjaluka pozvali su Ministarstvo za građevinrstvo i ekologiju RS i druge nadležne organe da hitno reaguju, jer su u pitanju životi i zdravlje ljudi.
Ako je veliku mrlju na vodotoku Vrbasa, koja izaziva strah kod građana Banjaluke i okoline, zaista izazvalo cvjetanje algi ili otpuštanje pigmenta, onda nadležni što prije treba da utvrde šta je dovelo do takve promjene na rijeci sada, kada tome nije vrijeme.
Koalicionim sporazumom šest političkih partija koje čine vladajuću koaliciju u Republici Srpskoj o raspodjeli 100 prioritetnih mjesta u javnim preduzećima i ustanovama predviđeno je da na 54 pozicije direktore imenuje SNSD, 14 DNS, 13 SP, po sedam Demos i Ujedinjena Srpska, a pet NDP.
Od 2013. do kraja novembra prošle godine Bosna i Hercegovina ostala je bez 172.000 stanovnika. Mostar u istom periodu napustile su ukupno 784 porodice, tačnije više od dvije hiljade građana, objavila je to Unija za održivi povratak i integracije. Kao najčešći razlozi odlaska navode se ekonomska situacija i politička nestabilnost. I dok raste broj onih koji napuštaju ovaj grad, agencije za učenje stranih jezika imaju pune ruke posla, te svjedoče odlasku određenog broja ljudi u zemlje njemačkog govornog područja.
Centar za životnu sredinu organizovao je predavanje o novoj generaciji genetski modifikovanih organizama.
