
Cijene mesa na maksimumu: Kilogram žive vage prasića ide i do 9 KM (VIDEO)
Stigao je na naplatu smanjen domaći stočni fond. Prasići nikad nisu bili skuplji - cijena žive vage za kilogram od 8,5 do 9 KM, a tovljenika od 4 do 4,5 KM.

Stigao je na naplatu smanjen domaći stočni fond. Prasići nikad nisu bili skuplji - cijena žive vage za kilogram od 8,5 do 9 KM, a tovljenika od 4 do 4,5 KM.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas u Čelincu da će resorno ministarstvo kapitalnim mjerama podrške obezbijediti da na tržištu Srpske bude dovoljno goveđeg, svinjskog i pilećeg mesa.

Zbog nestašice smrznute svinjetine iz uvoza, te poskupljenja ovog mesa koje iz Evrope dolazi na naše tržište, građani Srpske uskoro će se suočiti i sa značajnijim poskupljenjima svih mesnih prerađevina.

Kako se proljetna sjetva bliži, tako ratari kalkulišu šta će i koliko čega posijati, te kako obezbijediti novac za repromaterijal, s obzirom da je on tek neznatno jeftiniji nego lane, kada je njegova cijena dostigla maksimum.

Skuplje cijene u marketima domaćim proizvođačima daju nadu da će se njihovi proizvodi više kupovati.

Kako kriza steže, građani Srpske i BiH štede na svemu i svačemu, a lani je, u odnosu na prethodnu godinu, posebno pala potrošnja mesa koje je u ovom periodu drastično poskupilo.

Savjet ministara donio je danas odluku kojom se omogućava bescarinski uvoz 370.000 tona mineralnih đubriva razvrstanih u sedam tarifnih oznaka, kao podršku poljoprivrednicima zbog poremećaja u snabdijevanju na globalnom tržištu i rasta cijena.

Cijene piletine i proizvoda od piletine u narednom periodu ne bi se trebale mijenjati, što znači da neće doći ni do njihovog pojeftinjenja.

Iz inostranstva je u Bosnu i Hercegovinu za 11 mjeseci prošle godine uvezeno mesa, mlijeka, žitarica, voća i povrća, te njihovih prerađevina, u vrijednosti preko 1,8 milijardi KM.

Za devet mjeseci prošle godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 3,2 milijarde KM, a izvezeno 800,8 miliona KM proizvoda iz agroindustrijskog i prehrambenog sektora.

Sela Semberije predstavljaju najveću žitnicu u Bosni i Hercegovini, koja bi uskoro mogla ostati pusta. Zbog loših prilika u proteklih sedam godina od posla je odustalo okvirno deset hiljada osoba, a ono malo što ih radi već je smanjilo zasijane parcele, a uz to i rasprodaju stočna grla.

Japan nije uvozio rusku naftu u septembru, a u prvoj polovini fiskalne 2022. godine umanjio je ukupni uvoz nafte i naftnih prerađevina iz Rusije za 59,9 odsto, pokazuju danas objavljeni podaci Ministarstva finansija.

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, u okviru obilježavanja 16. oktobra - Svjetskog dana hrane, održao je danas u Banjaluci radionicu "Probaj i odluči" sa posebnim akcentom na unos integralnih žitarica u ishranu stanovništva.

Iako su sa parama uvijek nekako na knap, pa gotovo svake godine kalkulišu koliko će zasijati žitarica, domaći ratari poručuju da im, zbog previsokih cijena sjemena, đubriva i goriva, nijedna sjetva do sada nije pala tako teško kao ova.

BiH je za osam mjeseci ove godine izvezla tek nešto više od 95 miliona kilograma poljoprivrednih proizvoda, dok smo uvezli preko 570 kilograma, najviše žitarica.

Primarna poljoprivredna proizvodnja u BiH u protekle dvije decenije dobrano je urušena zbog čega, čim nam koja kriza zakuca na vrata, strahujemo hoćemo li imati dovoljno hrane i koliko će ona koštati.

Iako se glasovi još uvijek prebrojavaju, pobjednici izbora u BiH već se naziru, a vremena za gubljenje, u doba teške ekonomske krize, nema.

Rat u Ukrajini poremetio je isporuke žitarica i đubriva, izazvavši najgoru krizu sigurnosti hrane od globalne finansijske krize 2007. i 2008., objavio je Međunarodni monetarni fond. MMF navodi da se oko 345 miliona ljudi suočava s nestašicom opasnom po život, prenosi Rojters.

Ruski predsjednik Vladimir Putin najavljuje rekordan rod žita u Rusiji, koja je najveći izvoznik te žitarice, i optužuje najbogatije zemlje svijeta za razbojništvo i preusmjeravanje pošiljki sa žitom na svoja tržišta, dok siromašne zemlje gladuju.

Cijena hljeba u Republici Srpskoj porasla je više u odnosu na daleko razvijenije zemlje, što pokazuje podatak da je taj proizvod u Evropskoj uniji u prosjeku 18 odsto skuplji nego lani, dok domaći potrošači moraju izdvojiti čak 30 odsto više novca za ovu osnovnu životnu namirnicu.