Karakteristika petog talasa epidemije u Republici Srpskoj su blaži simptomi zaraženih koronom koji uglavnom prođu za dva do tri dana i trenutno nema teških kliničkih slika.
Infektolog dr Eleonora Gvozdenović pričala je o asimptomatskim prenosiocima korone, trenutnim simptomima omikron soja i preporukama koje možda mnoge zbunjuju.
Prognoze stručnjaka su se obistinile jer već poslije novogodišnjih praznika imamo porast broja novozaraženih korona virusom u Srbiji.
Skoro dva mjeseca u Srbiji opada broj zaraženih od korone, ali je posljednjih nedelja u ambulantama domova zdravlja sve više građana koji se žale na respiratorne infekcije i simptome slične gripu.
Prvi slučaj infekcije HIV-om u BiH je zabilježen 1986. godine i do danas je prisustvo virusa u organizmu potvrđeno kod skoro 500 osoba. Napredak medicine doveo je do poboljšanja kvaliteta njihovog života, a usvajanjem novih navika mogu dočekati duboku starost.
"Molim vas, u ime moje supruge, da darujete krv." Iza ove objave, koja se danima vrti na društvenim mrežama, krije se dramatična bitka za život Banjalučanke Dijane Milanović (30), mlade majke, koja je prije samo četiri nedelje bila zdrava, sretna i nasmijana.
U Univerzitetskom kliničkom centru RS trenutno se liječi 256 kovid pacijenata, od čega su 42 životno ugrožena, a riječ je o nevakcinisanim ljudima.
U referalnoj laboratoriji Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) potvrđeni su prvi slučajevi sezonske gripe.
Kovid 19 će, kao i svi prethodni korona virusi, na kraju da postane dječja zarazna bolest, koju će da prebolijevaju kao prehladu. Dok ne dođemo u situaciju da se i ovaj SARS-CoV-2 tako ponaša, nećemo završiti s pandemijom. A kada će to biti, ne mogu da prognoziram, nisam prorok, kaže epidemiolog prof. dr Vladimir Petrović, direktor Instituta za javno zdravlje Vojvodine i član kriznog štaba.
Suzana Mančić govorila je o životu u Beogradu, borbi sa korona virusom, ali i o poslu i penziji.
Naime, pjevač je trebalo da snimi prilog za emisiju "Premijera", ali je gostovanje morao da odbije jer se nije osjećao dobro.
Ne tako mali broj djece, samo što se poslije izostanka zbog bolesti vrati u vrtić za dan ili dva opet se razboli, te opet izostaje. To zna da traje i po mjesec dana.
"Mama, ne mogu da udahnem dovoljno", riječi su desetogodišnjeg Stefana iz Beograda zaraženog koronom, a tako nešto nijedan roditelj ne želi da čuje.
Mila Mikulić iz Subotice u avgustu će napuniti četiri godine, ali za razliku od svoje sestre bliznakinje ne može da hoda i bori se sa nemilosrdnom Spinalnom atrofijom mišića tipa 2.
Ja u budućnosti sebe ne vidim bez maske.To kaže Robin Argenti (57) iz Njujorka. Ona u razgovoru kaže da, ne samo da se ionako ne zna kada je kraj pandemije, već da, budući da je slabog zdravlja i uplašena zbog "miliona koji odbijaju da se vakcinišu", kao i zbog novih sojeva korona virusa, masku planira da nosi "još mnogo, mnogo godina".
Između svega što zapravo ne znamo o Kovidu-19, jedno pitanje se nameće od samog početka - zašto9 je ova bolest daleko opasnije za stare nego za mlade? Novo istraživanje ukazuje da se objašnjenje za to možda krije u istoriji bolesti.
Dr Miloš Babić, molekularni biolog i neurobiolog sa sedištem u San Dijegu, u iscrpnom tekstu objasnio je koji su zapravo rizici od vakcina, kao i zašto ne bi trebalo da budemo previše izbirljivi po pitanju toga koju ćemo vakcinu primiti. Takođe, ukazao je na dva moguća scenarija koja nas čekaju u budućnosti.
Da li su neke osobe zaštićenije od zaraze korona virusom i koliko to ima veze sa krvnom grupom, odgovorila je direktorka KBC "Bežanijska kosa" dr Marija Zdravković u Jutarnjem programu na TV Pinku.
Dok se milioni vakcinišu protiv korona virusa i čini se da se polako kraj pandemije konačno nazire, američki naučnici predviđaju kako bi mogao svijet da izgleda poslije vakcine.
Kada smo bolesni, kažemo da je to virusna ili bakterijska infekcija, a da pri tome nismo ni svjesni koliko su ogromne razlike između ove dvije grupe mikroorganizama.
