“Ponfrit” ili “pomfrit”? Ova riječ nije našeg porijekla, pa je česta nedoumica da li se kaže pomfrit ili ponfrit.
U srpskoj gramatici pisanje pojedinih riječi zna da napravi ozbiljan problem, a među tim riječima su trenuci” ili “trenutci”.
Da li je pravilno reći s obzirom ili obzirom?
“Lap top” ili “laptop”? Riječ koju često koristimo u svakodnevnom govoru, ali da li smo sigurno kako se tačno piše?
Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi često nas dovodi u nedoumicu, a ovo je jedan takav slučaj.
Kada je persiranje u pitanju veoma je česta nedoumica da li se prilikom obraćanja piše veliko ili malo početno slovo.
“Komfor” ili “konfor”? Kada dati primjer izgovaramo, obično je slovo M ili N potpuno nenaglašeno, gotovo nečujno. Zbog toga dolazi do nedoumice kada riječ treba da se napiše.
Približava se kraj radnog vremena, pa vas ljubazno molimo da se počnete upućivati prema kasama.
“Neprestano” ili “neprestalno”? Ovo je još jedan primjer koji spada u česte pravopisne greške.
U srpskoj gramatici pisanje pojedinih riječi umije da napravi ozbiljan problem, a česte nedoumice nastaju upravo kod ovakvih riječi, pa mnogi ljudi često zastanu kada treba da ih napišu.
Kada izgovaramo ovu riječ razliku ni ne primjećujemo, ali kada treba da je napišemo često zastanemo da razmislimo i nismo sigurni šta je pravilno.
Ako spadate u onaj procenat koji piše euro pod hitno morate to prestati da radite! Jedini ispravan oblik je evro.
Kod ovog primjera nam se često desi da zastanemo i da se zapitamo koji oblik nam zvuči pravilnije.
Neki govore i pišu "ujutru", dok drugi koriste "ujutro", pa su česte rasprave da li su oba oblika pravilna, ili koji oblik ima prednost.
Kako se pišu imena crkava i manastira, da li se riječi "sveti" i "sveta" pišu velikim slovom?
Srpski jezik je pun jezičkih nedoumica i često se dešava da neke riječi pogrešno izgovaramo a da toga nismo ni svjesni.
"S obzirom" ili "obzirom"? Ovo je još jedan primjer koji spada u česte pravopisne greške.
Svaki jezik posjeduje neke svoje specifičnosti i originalnost, a veliki broj stranaca koji je boravio u Srbiji saglasan je da je srpski jezik jedan od onih koji prednjače po težini i (ne)razumljivosti određenih svojih fraza.
Naziv grada Banja Luka nastao je od staroga prisvojnoga prideva banja, tj. banova. Imenica luka imala je značenje riječi livada, zemljišta uz vodu (najčešće rijeku).
S obzirom da je nekoliko slava pred nama, nedoumica koji je to način da nekome ispravno čestitamo slavu počinje da muči mnoge od nas.
