Duga ljetna suša i veliki uvoz voća i povrća tokom ove godine u Bosnu i Hercegovinu povećaće cijene ovih proizvoda u narednom periodu.
Da uvoz voća i povrća ide utabanim stazama i raste iz godine u godinu, pokazuju podaci koje smo dobili iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Grad Banjaluka je tržište koje moramo da otvorimo za naše poljoprivredne proizvođače.
Natprosječno visoke temperature od početka godine ubrzale su vegetaciju povrća, pa se na pijacama širom zemlje domaće povrće našlo nešto ranije nego inače.
U vremenu trenutnih globalnih trgovinskih kretanja poljoprivredno-prehrambeni sektor predstavlja vitalni dio ekonomije zemlje. Uvozni rezultati poljoprivredno-prehrambenog sektora Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci ove godine ukazuju na hitnu potrebu za implementacijom politika koje će stimulirati domaću poljoprivrednu proizvodnju.
Sezona prerade voća i povrća u Srpskoj polako se zahuktava, a poljoprivredni proizvođači koji su, uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama, uspjeli da uzgoje kvalitetne plodove kažu da zbog niske otkupne cijene ove godine neće moći da pokriju ni osnovne troškove proizvodnje.
Znamo da izvozimo dobre proizvode, ali je pitanje kakve uvozimo. Inspektori imaju pune ruke posla, a domaći proizvođači kažu da jedemo tuđi otpad.
Iako Republika Srpska ima izuzetne potencijale za bavljenje pčelarstvom, rizičnom i nimalo jeftinom proizvodnjom, mnogi pčelari, naročito na jugu, primorani su da prodaju kompletna društva jer više ne mogu zaraditi dovoljno da bi prehranili porodicu.
Zbog dugotrajnog zadržavanja kamiona na granici u jeku sezone izvoza voća i povrća iz BiH u EU, koji se ponavlja iz godine u godinu, domaći proizvođači su ostali bez dobrog dijela inostranih kupaca. Strahuju da ništa bolje neće proći ni ovog ljeta i da su novi gubici neminovni jer rješenja za brži protok robe nema na vidiku.
U prva četiri mjeseca ove godine u BiH je uvezeno više od 122 miliona kilograma voća i povrća u vrijednosti od 166,4 miliona KM, te smo tako krompir uvozili iz Nizozemske, Egipta i Njemačke, a jabuke, kruške i dunje iz Poljske, Rusije i Italije.
Uprkos brojnim upozorenjima nadležnih institucija iz godine u godinu o tome šta se može prevesti preko granice, pojedini građani koji putuju u susjedne zemlje, posebno Hrvatsku, prilično su neupućeni i rizikuju paprene kazne.
Afera ozbiljno trese “Konzum” nakon što je jedan kupac u Hrvatskoj doživio šok kad je otvorio konzervu smeđeg pasulja i u njoj video veliki komad štakora.
Da velike količine hrane BiH uvozi, iako ima poljoprivredne resurse da ih sama proizvodi, poznato je odavno. Podsjećanja radi, U BiH je oko 2,57 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je obradivog u FBiH oko 700 hiljada hektara, a u RS oko milion hektara.
Crveni luk iz Njemačke, krompir i bijeli luk iz Egipta, te poljske jabuke preplavili su tržne centre u Banjaluci. Domaći proizvodi mogu se naći na štandovima zakupaca na Tržnici.
Pred članicama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku će se, kako stvari stoje, naći dokument koji je posljednjih nedjelja izazivao veliku buru, a u Srbiji i Republici Srpskoj mu se oštro protive.
Prerađivači voća i povrća u Republici Srpskoj već su skrojili plan otkupa za predstojeću sezonu, ali se plaše da im konce ne pomrsi manjak sirovine na tržištu koju planiraju da pretvore u salate, sokove i džemove.
Dok će značajan broj građana prvomajske praznike iskoristiti kao svojevrstan mini odmor i otputovati na brojne destinacije širom Evrope, pa i one egzotične, a većina će ostati vjerna tradiciji i Praznik rada provesti na nekim od omiljenih izletišta.
Bosna i Hercegovina ne proizvodi dovoljno hrane da bi zadovoljila potrebe sopstvenog stanovništva i nedostaje joj dovoljnih količina sirovina za preradu, zbog čega uvozi gotovo sve vrste poljoprivrednih proizvoda.
Za mandarine iz Turske, mango iz Brazila, mrkve iz Egipta, tikvice iz Albanije, breskve iz Srbije i grožđe iz Sjeverne Makedonije prošle godine bila je spuštena rampa za uvoz, jer je kod tih šest pošiljki utvrđeno povećano prisustvo ostataka pesticida iznad propisanih vrijednosti.
Više od 35 miliona kilograma goveđeg mesa ili 161 milion kilograma vode koji su tokom prošle godine uvezeni u BiH, zemlju koja obiluje potencijalima za obje uvozne kategorije, paradigma su bilansa spoljnotrgovinske razmjene koju karakterizuje veoma visok deficit.
