Broj zahtjeva za promjenu imena smanjuje se u Bijeljini i, umjesto nekadašnjih 100 godišnje, u 2019. je zabilježen 51 slučaj, rekla je Srni Olivera Skočo iz Gradske uprave.
Lica čiji su inicijali D.M. (62) i S.G. (28) koja su povrijeđena u saobraćajnoj nezgodi u Ribniku, puštena su iz Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske na kućno liječenje uz terapijske preporuke, saopšteno je danas iz UKC.
Na suđenju Atifu Dudakoviću i još petnaestorici pripadnika i komandanata Petog korpusa takozvane Armije BiH pročitani su iskazi preminulih svjedoka u kojima se navodi da su vidjeli tijela ubijenih Srba na području Sanskog Mosta nakon oganzive muslimanskih snaga u septembru 1995. godine.
Na biralištima u Mostaru i dalje u redovima za glasanje čeka veliki broj birača. Međutim, u odnosu na prethodne sate gužve, čini se, jenjavaju.
Koliko Srba je živjelo u Albaniji, a koliko ih se stopilo sa tamošnjim narodom? Dok rudarimo po istoriji i licitiramo brojkama zaboravljamo na ono Srba koji su u Albaniji opstali, odbili da se albanizuju i da zaborave svoje korijene, koji i dalje govore srpski jezik, iako su od domovine potpuno izolovani.
Na biračkom mjestu u Osnovnoj školi “Petra Bakule” u Mostaru rezervisano za one čija prezimena počinju slovom “Č” oko 10 sati sjatila se velika grupa novinara i snimatelja.
Miloš Džogović (76) jedan je od trojice srpskih domaćina iz sela Muževine kod Istoka koji su u potpunom okruženju Albanaca pregurali svakojaka zla.
Predsjednički kandidat u Hrvatskoj, Miroslav Škoro, izjavio je da bi pomilovao osuđenog ratnog zločinca Tomislava Merčepa, čija jedinica je likvidira bračni par Zec i njihovu 12-godišnju kćerku Aleksandru.
Prepoznate ih po poznatom prezimenu, a pamtite ih zbog brojnih zanimljivih detalja koje ih krase i prate.
Nijemac koji je osuđen za ubistvo 1982. godine dobio je pravo da se njegovo ime ukloni iz rezultata pretrage na internetu, piše BBC. Ustavni sut u Karlsrueru u Njemačkoj presudio je u korist muškarca, osuđenog ubice koji je 1982. godine ubio dvoje ljudi na jahti.
Među brojnim žrtvama razornog zemljotresa koji je pogodio Albaniju bila je i djevojka sina premijera te zemlje Edija Rame, prenijela je italijanska Ansa, a potom i albanski mediji.
Kada smo prije 24 godine potpisali Dejtonski mirovni sporazum srpska delegacija je bila svjesna da možda nije postigla sve ciljeve koje smo si bili zacrtali u tom teškom i krvavom građanskom ratu, ali je provijavao tračak optimizma da je, ipak, postignuto ono što se u tom trenutku i pod tim okolnostima skoro najviše moglo.
Radnik Ministarstva inostranih poslova BiH i predsjednika Sindikalne organizacije u ovom ministarstvu, Miroslav Vujčić, protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak zbog gnusnog vrijeđanja poslanika u parlamentu Srpske i govora mržnje u javnom prostoru, tvrdi da mu je sve podmetnuto.
Skandal u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece Pazarić kod Sarajeva, koji već nedjeljama potresa BiH, danas bi mogao dobiti rasplet.
Manekenka i voditeljka Tijana Stoisavljević i fudbaler Mihailo Milutinović ovoga ljeta izgovorili su sudbonosno “DA”, a Tijana je sada pred kamerama Blica otkrila kako joj se život promijenio od kada je ušla u brak.
Prema popisu iz 2011. godine u Hrvatskoj postoji više od 33 hiljade prezimena, a najčešće prezime kod Hrvata je Horvat. Među najčešćima su Kovačević, Babić i Marić, ali su ona najređa ujedno i najzanimljivija.
Na njihovom poštanskom sandučetu, na metalnoj ogradi, ispod zvonca, na ulaznim vratima kuće nema prezimena. To su uobičajena mjesta gdje se ističe ko živi na određenoj adresi. Na prizemnoj zgradi u ulici na periferiji Petrinje samo je kućni broj 2a. Tu žive Nediljka i Mladen Mlađan, roditelji Srđana Mlađana, a s tim prezimenom nije lako živjeti.
Arheolozi „Zavičajnog muzeja“ Gradiška su istraživanjem srednjovjekovne nekropole pravoslavnog manastira u Gornjim Kijevcima otkrili nadgrobni spomenik iz 14. vijeka s natpisom na uglastoj glagoljici ,,To jeste Mileta Stojić’’.
“Dobar dan, izvolite, pridružite se, evo tu je Sudžuk, Čorba, Salata i mladi Jaganjac.”
Mnogi odu u stranu državu da tamo žive i rade, obično kada se vrate u svoj rodni kraj bližnjima najčešće pričaju o tome “da narod nije kao ovdje” i da im je teško da se naviknu “na takav način života”.
