Popularna pjevačica iščekuje 15. maj, kada će na dodjeli Porina dobiti nagradu za životno djelo.
Hugo, prelijepi afrički sivi žako, podvrsta kongo, postao je hit na društvenim mrežama, gdje ima oko 20.000 pratilaca.
Koliko su nas samo puta naši dobri profesori književnosti ubjeđivali da su knjige, iz čijih su se redova na velika platna preselile priče i likovi najvećih svjetskih književnih klasika, bolje?
„Narodni bukvar“, autora Vladimira Đukanovića, muzejskog savjetnika, je zanimljiva publikacija koja sadrži oko 150 pojmova iz srpske tradicije, istorije i kulture a najmlađoj publici približava određene običaje i predmete koji su u velikoj mjeri zaboravljeni, ili je njihovo pravo značenje izašlo iz svakodnevne upotrebe.
Slavićemo Vaskrs onako kako možemo da ga slavimo. Činjenica je da nas je posjetila jedna strašna bolest, epidemija koja je zahvatila ne samo naš narod nego čitav svijet. Nadležni i upućeni u te probleme imaju svoje mišljenje i to izražavaju u vidu opomena narodu i to sigurno treba uvažiti, slušati i primijeniti, priča u ekskluzivnom vaskršnjem intervjuu za Blic Njegova svetost arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski gospodin Irinej.
Naučnici očekuju sniženje aktivnosti virusa korona do ljeta, jer dolazi toplije vrijeme, što ne pogoduje virusu, rekao je zamjenik direktora za inovacije Istraživačkog instituta za epidemiologiju i mikrobiologiju “Paster” u Sankt Peterburgu Aleksandar Semjonov.
Mart i april su mjeseci kada se grip povlači, međutim, nove zaraze, prema kojima ne postoji kolektivni imunitet u zajednici, ne robuju toj sezonskoj šemi i mogu da zađu i u ljeto – kaže za Blic prof. dr Zoran Radovanović, jedan od srpskih najistaknutijih epidemiologa.
Kada govorimo o bolesti koju izaziva korona virus, neke riječi i izrazi koje koristimo, na primjer sumnjivi slučaj, izolacija i slično, mogu za ljude imati negativno značenje i na taj način podstaći stigmatizirajuće stavove.
Literarno takmičenje za najmlađe “Škola kreativnog pisanja” koja se održava u okviru manifestacije “Gradiško proljeće”, ove godine biće organizovana elektroniskim putem.
Kažu pametni ljudi da i od rođene djece, kad odrastu, treba imati malu distancu, jer će te u protivnom smlaviti.
Prvijenac pjesnikinje Mihaele Šumić “Nekoliko sitnih uboda”, zbirka je čije pjesme isprepliću živote likova najrazličitijih profila, a samim tim govore i o širini interesovanja ove mlade književnice.
Ne dao bog da dođete u priliku da nekog pozdravljate kao što je Marko Pavić u subotu pokušao da „pozdravi“ članove Glavnog odbora DNS.
Današnji dan poseban je za sve na planeti. Drugi februar 2020. godine datum je koji se identično čita slijeva nadesno i obratno – 02. 02. 2020.
LOGOPEDIDjeca sve kasnije nauče da govore, a logopedi upozoravaju da su krivci za to nove tehnologije koje utiču čak i na to da mališani, kada progovore, često pričaju na mješavini srpskog i engleskog jezika.
Da li ste se ikada zapitali zašto namigujemo ili pokazujemo srednji prst? Kako su nastala ova opšte prihvaćena ponašanja širom svijeta i koje je njihovo izvorno značenje?
Srebrenički protojerej Aleksandar Mlađenović izjavio je da je orkestrirani medijski napad Bošnjaka na grupu učenika srebreničke osnovne škole zbog fotografije sa natpisom “Pozdrav braći četnicima” u kabinetu vjeronauke posljedica neznanja o značenju riječi četnik i njihove uloge u istoriji.
Nedugo nakokn što je Aušvic oslobođen 27. januara 1945, sedmogodišnje bliznakinje Lea i Jehudit Čengeri sakupile su se sa ostalim preživjelima blizu ograde logora. Ali, prije nego što su stigle da udahnu prvi dah slobode, od njih je zatraženo da učestvuju u propagandnom filmu sovjetske armije koji navodno prikazuje oslobađanje logora, iako dešavanja nisu snimljena u realno vrijeme.
Dok su jedni spremni da raskite jelku već 2. janura, drugi žele da prolongiraju prazničnu magiju koliko god mogu, ali činjenice su sljedeće: 13. januara dočekuje se Srpska Nova godina, koju mnogi nazivaju i pravoslavnom, i ona je posljednji praznik koji moramo da prebrodimo, kako bismo zaokružili svečarsku sezonu i nastavili živote uobičajenim tokom.
Smetalo mi je da prave od mene seks-simbol, a ja izgaram da igram antičku dramu i Šekspira. Vjerovali ili ne, htjela sam i da budem ružna na filmu. I bila sam u nekim ulogama pa me to baš radovalo – riječi su proslavljene glumice Nede Arnerić (1953-2020).
Žiri u sastavu književnici: Nikola Vukolić (predsjednik), Miljenko Jergović i Mladen Vesković donio je jednoglasnu odluku da „Kočićevo pero“ za zimu 2019. godine koje se dodjeljuje za visoka dostignuća u savremenoj književnosti i odanost ljepoti Kočićeve misli i riječi, dodijeli književniku Risti Lazarovu za knjigu „Ceđena“, u izdanju Zadužbine Petar Kočić, kao i prestižna književna nagrada „Kočićeva knjiga“ za cjelokupno književno stvaralaštvo.
