
SASTANAK TRI GRADONAČELNIKA Za pola godine isti susret i u Banjaluci
Gradonačenik Banjaluke Igor Radojičić, sastao se juče u Beogradu sa gradonačelnicima Beograda i Novog Sada, Zoranom Radojičićem i Milošem Vučevićem.

Gradonačenik Banjaluke Igor Radojičić, sastao se juče u Beogradu sa gradonačelnicima Beograda i Novog Sada, Zoranom Radojičićem i Milošem Vučevićem.

Banjaluka je zaista lijep grad; drago mi je što se u posljednje vrijeme mnogo radi i što je završeno dosta infrastrukturnih projekata širom grada.

Distributivna preduzeća iz sistema “Elektroprivrede RS” potražuju od građana i pravnih lica oko 365 miliona maraka za neplaćenu struju, ali se, po svemu sudeći, kola lome na građanima koja duguju po nekoliko stotina maraka.

Više od stotinu kilometara nove vodovodne mreže biće izgrađeno dogodine na seoskom i prigradskom području, s ciljem da u roku od tri godine u gotovo svim domaćinstvima poteče voda.

U Banjaluci bi iduće godine trebalo biti uloženo više od 50 miliona KM u kapitalne projekte a dio tih sredstva je grant EU od četiri miliona evra za izgradnju nove vodovodne i kanalizacione mreže.

Počela je izgradnja nove saobraćajnice, preko nekadašnjeg „Voćnjaka” koja će povezati naselja Lauš i Paprikovac.

Za radnike na održavanju kanalizacione mreže, zaposlene u „Vodovodu“ Banjaluka, produžena je odluka o beneficiranom radnom stažu, tako da im se svaka godina na poslu računa kao 14 mjeseci.

Od ukupno 735 obećanja koja su dali načelnici i gradonačelnici 12 opština i gradova u BiH uoči izbora prije tri godine, do sada je ispunjeno njih 152, dok gotovo polovina datih obećanja ima veliku šansu da budu ispunjena do oktobra naredne godine, kada im ističe mandat.

Grad Banjaluka pokrenuo je medijsku kampanju pod nazivom „Za svoj grad“ s ciljem povećanja prihoda od poreza na nepokretnosti, s obzirom na to da se vjeruje i da do 30 odsto vlasnika nekretnina nije prijavilo svoju imovinu.

Uz novu saobraćajnicu na Istočnom tranzitu danas je posađeno 80 stabala platana. Drvored su zasadili učenici OŠ “Dositej Obradović” koji su na ovaj način, obilježili rijedak i veliki jubilej – 140 godina postojanja škole. Manifestacija zbog ovog lijepog gesta nosi naziv “Voli drvo grada Banjaluke”.

Odbornici Skupštine grada usvojili su danas Nacrt gradskog budžeta za iduću godinu u iznosu od 146,6 miliona KM, od čega će više od 30 miliona KM biti uloženo u nove puteve, mostove i vodovode.

Najstarija osnovna škola u Banjaluci „Dositej Obradović“ slavi 140 godina postojanja, a obilježavanje značajnog jubileja započeće sadnjom platana na Istočnom tranzitu. Manifestacija zbog ovog lijepog gesta i nosi naziv „Voli drvo Grada Banjaluke“.

Više od 30 miliona KM iduće godine biće uloženo u velike javne projekte – nove puteve, mostove i vodovode, čime će biti nastavljen trend budžetskih ulaganja u novu gradsku infrastrukturu, navodi se u nacrtu gradskog budžeta za 2020. godinu.

Dio ulica Novice Cerovića i Save Kovačevića danas neće imati vode od 8 do 18 časova, saopšteno je iz “Vodovoda”.

Banjaluka je grad koji stanovništvo umnožava visokim tempom, ali istovremeno gubi fizionomiju grada srednje veličine i postaje grad nervoznih ljudi, jer kapaciteti koje ima ne mogu pratiti potrebe građana.

Gradska uprava pozvala je sve vlasnike nepokretnosti na području grada koji do sada nisu, da prijave nekretnine i plate porez na nepokretnosti, s obzirom na to da se, kako napominju, radi o izvornom prihodu grada iz kojeg se finasniraju brojni razvojni projekti.

Na području Čokorskih polja, juče je počela izgradnja velike mreže vodovoda u okviru projekta “Voda I” kojim je predviđena gradnja 56 kilometara nove vodovodne mreže na seoskom i prigradskom području.

Grad Banjaluka će u iduću, 2020. godinu ući sa budžetom od oko 134 miliona KM, iz kojeg će biti finansirani brojni projekti javne infrastrukture i veliki projekti, poput novih mostova u Docu i Toplicama, kao i nastavak velikog projekta vodosnabdijavanja, rekla je načelnica Odjeljenja za finanasije Božana Šljivar.

Danas je Međunarodni dan učitelja. Ovaj plemeniti poziv i danas je pun izazova, ali mnogi se pitaju šta su učitelji značili svojoj zajednici u davna vremena, kada nije bilo interneta, pa čak ni televizije, telefona, vodovoda, asfaltnih puteva. Prije 50, 60 ili 70 godina, u doba Titove Jugoslavije, učitelji i učiteljice su u mnogim selima, kojima je carovala nepismenost, bili jedini prozor u svijet. Danas idilična i uređena, mada pusta sela oko Banjaluke, u to vrijeme bila su puna nepismenih ljudi, siromaštva, djece koja su umirala, a da nisu ni vidjela doktora… Od te čamotinje spasili su ih seoski učitelji i učiteljice.

Kako pričati priču o ljudima koji su svojim radom, trudom i ljubavlju ostavili dio svoje duše u gradu na Vrbasu, a ne sjetiti se njenog prvog gradonačelnika i „čuvara” Hamzage Husedžinovića?